Krešimir Krnic, Radoslav Katičić, Vitomir Belaj, Damir Zorić
Predstavljanje trilogije akademika Radoslava Katičića u Križevcima
U Križevcima je u organizaciji tamošnjeg ogranka Matice hrvatske održano u petak 9. prosinca predstavljanje triju knjiga akademika Radoslava Katičića. Knjige Božanski boj, Zeleni lug i Gazdarica na vratima, sve objedinjene zajedničkim podnaslovom Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, predstavili su profesor emeritus Vitomir Belaj, dr. sc. Damir Zorić, gospodarski tajnik Matice hrvatske, mr. sc. Krešimir Krnic, predstavnik nakladnika Ibis grafike i izvršni urednik knjiga te sam autor akademik Radoslav Katičić. Uvodno slovo, u kojem je publiku upoznala s autorom, predstavljačima i ulogom Matice hrvatske u cijelom projektu i organizaciji predstavljanja, održala je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. sc. Renata Husinec.
U popratnom programu tjekom predstavljanja nastupila je etnoglazbenica i etnologinja Lidija Bajuk izvodeći narodne napjeve kojih se dijelovi itekako dadu povezati s tematikom Katičićevih knjiga. Predstavljanje je trajalo nešto duže no što je uobičajeno za predstavjanje knjiga, no zanimljivost izlaganja i glazbeni predasi učinili su da publika s velikim zanimanjem odsluša predstavljanje do kraja, dapače, brojni su se posjetitelji i poslije predstavljanja zadržali u razgovoru s autorom i predstavljačima. A to ne čudi. Jer građa koju nam knjige podastiru upravo je ono što itekako golica hrvatsku javnost zainteresiranu za najranija razdoblja hrvatske povijesti: što možemo znati o Hrvatima prije onoga što o njima kažu najraniji pisani izvori, kako da nam progovore ona stoljeća naše povijesti koja su do sada šutjela? Katičić na to odgovara u svojim knjigama, jedinstvenom metodom rekonstruirajući pretkršćanske obredne tekstove iz njihovih krhotina preostalih u usmenoj književnosti slavenskih naroda. Jer tri su knjige mnogo više od samih prikaza pretkršćanskih slavenskih vjerovanja u bogove Peruna i Velesa(Božanski boj), prikaza uloge božanskih potomaka Jarila i Morane (Zeleni lug) ili tajnovite boginje Mokoš 
(Gazdarica na vratima). One nam daju s jedne strane pregled cjelokupnog mitskog slavenskog svjetonazora koliko se on iz kasnijih tekstova dade rekonstruirati, ali nam s druge strane jasno iskazuju koliko je tradicija na koju smo kao sustav zaboravili još uvijek u nama živa i koliko se opire nestajanju. I upravo je to otkrivanje prežitka prastarih formula u tekstovima koje i danas izgovaramo ili pjevamo činjenica koja uvijek iznova opčinjava Katičićeva čitatelja ili posjetitelja na predstavljanjima njegovih knjiga. I na križevačkom je predstavljanju autor vrlo ilustrativno, koristeći se primjerom međimurske pjesme Protuletje se otpira iz knjige Zeleni lug, pokazao koliko u jezičnu dubinu sežu predodžbe koje se u njoj iznose.
Prije samog autora o značenju trilogije za poznavanje slavenske pretkršćanske obrednosti u sveslavenskim okvirima govorio je biranim riječima i profesor emeritus Vitomir Belaj, povezavši značenje Katičićevih rekonstrukcija s našim vlastitim poimanjem nacionalnog bića, vrlo lijepo i poetski pentirajući kako, bez obzira na genetsku sliku koja može govoriti suprotno mi možemo znati što znači biti Hrvat: to znači željeti biti Hrvat.
Treći je u nizu predstavljača bio dr. Damir Zorić, koji je osvježio 
uspomene na studentske dane i predavanja koja je akademik Katičić držao za studente i nastavnike Filozofskoga fakulteta, gostujući na njemu kao već pročelnik slavističkog odsjeka na bečkom sveučilištu, i iznoseći pred slušače korake svojih istraživanja i dijelove rekonstrukcija koji su bili zametkom ovih triju knjiga koje danas stoje pred nama.
Na kraju se okupljenjima obratio i predstavnik nakladnika Ibis grafike mr. sc. Krešimir Krnic istakavši izuzetno dobru suradnju s autorom, urednikom prof. dr. Tomom Vinšćakom i recenzentima knjiga, a posebno napomenuvši osobito veliku pomoć dvaju sunakladnika Katedre čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, koja je sunakladnik svih triju knjiga i Matice hrvatske koja je sunakladnik posljednjih dviju knjiga iz ove trilogije (valja spomenuti da je sunakladnik prve knjige bio i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu).
Na kraju predstavljanja predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Križevcima uručili su akademiku Katičiću prigodne poklone.
Prije samog predstavljanja knjiga, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. sc. Renata Husinec organizirala je za autora i predstavjače i posjet knjižnici grkokatoličke katedrale u Križevcima u kojoj se čuva i nekoliko inkunabula koje su posjetitelji s velikim zanimanjem razgledali. Nakon predstavljanja knjiga gosti su posjetili još i gradsku galeriju gdje ih je na izložbi slika Ivana Andrijanića uz pozdravni govor prema Križevačkim štatutima dočekao voditelj likovne galerije i ravnatelj muzeja Zoran Homen.
Ovim su se predstavljanjem Križevčani, osobito ogranak Matice hrvatske pokazali kao uzorni domaćini, a potvrdila se i činjenica koju često možemo doživjeti – publika u manjim sredinama znade prepoznati vrijedan kulturni događaj i stoga im ga vrijedi priuštiti. Pokazala je to i prepuna dvorana Hrvatskog doma u Križevcima.
Više fotografija s ovog događaja u Križevcima možete pogledati ovdje.