Zanemarivanje romskih žrtava u Drugom svjetskom ratu u Europi još uvijek je tema koju su mnoge europske države, a posebice one unutar čijih su se granica događala stradavanja romskog manjinskog stanovništva, prepustile zaboravu.
Trebalo je proći gotovo dvadeset godina od kraja Drugog svjetskog rata da stradavanju Roma u ratu postane predmet istraživanja znanstvene zajednice. Prva sveobuhvatnija djela nastaju tek nakon 1960. godine, a u Hrvatskoj i susjednim državama navedena se tematika smatra i dalje nedovoljno istraženim područjem.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta obilježava se 2. kolovoza kao dan sjećanja na 2.897 ubijenih Roma u koncentracijskom logoru Auschwitz na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” i Romskog nacionalnog vijeća.
U pokušaju da se javnosti prikaže na koji se način postupalo s Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ibis grafika je u razdoblju od 2003. do 2009. godine objavila tri sveska djela Romi u Drugom svjetskom ratu, te knjige Romi u Europi i Romi – interdisciplinarni prikaz u kojima autori na osnovu iscrpnih istraživanja daju sveobuhvatan uvid u život romskog naroda.

Ian Hancock: Sindrom parije – priča o ropstvu i progonu Roma
Ian Hancock je marginalac. Poput svih romskih intelektualaca, morao je živjeti razapet između parijskog statusa svojeg naroda te prihvaćanja dominantne kulture kojoj je teško predočiti si nakazu poput školovanog Cigana. Opisuje se kako se neromska društva s predrasudama ophode s Ciganima, objašnjava se podrijetlo protuciganstva u povijesti i njegova nastavka u sadašnjosti. Sindrom parije – priča o ropstvu i progonu Roma poticaj je daljnjem razvoju hrvatske romologije te kvalitetnijem shvaćanju i priznavanju posebnosti romskog stanovništva.
Frank Sparing, Herbert Heuss, Karola Fings: Od “rasne znanosti” do logora – Romi u II. Svjetskom ratu (1.dio)
Od “rasne znanosti” do logora – Romi u II. Svjetskom ratu zbornik je od tri dijela. Prvi dio nastoji pružiti šire razumijevanje progona Roma u nacističkoj Njemačkoj s osvrtom na njihov položaj u Njemačkom carstvu i Weimarskoj republici. Analizira se način na koji su se državne institucije odnosile prema Romima i Sintima što je vidljivo u njihovom donošenju antiromskih zakona i odredbi kojima se omogućio njihov rasno-nasilni progon.

Donald Kenrick (ur.): U sjeni svastike Romi u II. svjetskom ratu (2. dio)
U sjeni svastike Romi u II. svjetskom ratu drugi je svezak ovog niza koji se bavi progonom Roma i Sinta u nekim zemljama koje je okupirala Njemačka ili njene fašističke saveznice. Kvalitetan zbornik radova pruža temeljitu sliku nekih vidova genocida Roma, donosi upozorenje da moramo biti oprezni i protiv svakog ponovnog oživljavanja ideja određenih skupina.
Donald Kenrick (ur.): Završno poglavlje Romi u Drugom svjetskom ratu (3. dio)
Treći dio niza o Romima u Drugome svjetskom ratu, pod naslovom Završno poglavlje, podijeljen je na dvije velike cjeline: Polja smrti – koji se bavi razdobljem uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata i podatke pružaju žrtve rata te Posljedice – razmatranje načina na koji Nijemci i ostali shvaćaju holokaust nad Romima i sjećaju ga se.

Jean- Pierre Liegeois: Romi u Europi
Objavljivanje knjige Romi u Europi, za koju se ideja rodila još početkom osamdesetih, bilo je jedna od prvih konkretnih europskih inicijativa kojima je cilj bio da se poboljša poznavanje romskih zajednica i način na koji se na njih gleda i na koji se s njima postupa. Jean- Pierre Liegeois u knjizi nudi sveobuhvatan prikaza položaja romske zajednice u Europi pozivajući se na brojna europska i nacionalna izvješća. Intencija knjige je da ponudi čitateljima globalni pristup ovoj temi, istovremenu uzimajući u obzir povijesne, kulturne i političke činjenice.
Diane Tong (ur.): Romi – interdisciplinarni prikaz
Romi – interdisciplinarni prikaz djelo je pisano bez predrasuda i daje vrlo cjelovit uvid u život romskog naroda. Knjiga je podijeljena u sedam cjelina unutar kojih autori, Romi i ne-Romi, mahom doktori znanosti kojima je svima zajedničko dugotrajno bavljenje Romima, daju savjete na koji način treba pristupiti proučavanju Roma. Raspravlja se o politici, društvenim promjenama, povijesti, jeziku, obrazovanju, scenskoj umjetnosti, ustroju društva i naposljetku o predodžbama o “ciganima”.