| Sanja Milićević Armada rođena je 1963. u Pazinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i češki jezik i književnost. Radila je kao prevoditeljica u Pragu, kao turistička pratiteljica te kao novinarka, urednica i prevoditeljica na Hrvatskoj televiziji. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. |
| Pavao Krmpotić rođen je 1986. godine, diplomirao je opću lingvistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U više je navrata boravio na Sveučilištu u Vilniusu i Latvijskom nacionalnom sveučilištu u Rigi učeći litavski i latvijski jezik te studirajući baltijsku filologiju. Autor je više radova iz područja povijesnog jezikoslovlja i slavenske etimologije. Radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje na Odsjeku za lingvistiku održava nastavu iz litavskog jezika i baltijske filologije. |
| Boris VidovićBoris Vidović rođen je 1961. u Zagrebu. Književni je prevoditelj i teoretičar filma. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu i magistrirao književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. S engleskog i talijanskog prevodio je prozu, poeziju i filmove, a danas prevodi uglavnom s finskog. Svojedobno je bio filmski i književni kritičar, suradnik na Filmskoj enciklopediji, a radio je i kao filmolog u Hrvatskoj kinoteci. Danas je zaposlen u Finskom audiovizualnom institutu u Helsinkiju. Radio je i kao honorarni predavač na Sveučilištu u Helsinkiju i tumač za hrvatski i bosanski jezik. S finskog je preveo više od deset knjiga. Član je Hrvatskog društva književnih prevoditelja. |
| Ana Badurina rođena je u Rijeci, završila je studij povijesti i talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ubrzo nakon diplome počela je raditi kao profesorica talijanskog jezika, a nedugo zatim i kao književna prevoditeljica s talijanskog i engleskog jezika. U više navrata usavršavala se na tečajevima talijanskog jezika u Firenci pohađajući opće tečajeve ili posebno krojene individualne tečajeve, a sudjelovala je i na brojnim stručnim seminarima te radionicama književnog prevođenja. Zaposlena je kao lektorica na Odsjeku za talijanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Od 2012. redovni je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca, a od listopada 2018. njegova predsjednica. Za svoje prijevode dobila je razne nagrade i priznanja. Prevodi za vodeće hrvatske nakladnike. Kao moderatorica surađuje s brojnim hrvatskim književnim festivalima te surađuje kao organizator na nekoliko DHKP-ovih projekata. U suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu i Društvom hrvatskih književnih prevodilaca organizira i koordinira talijansko-hrvatsku inačicu projekta Translab – Laboratorij za književno prevođenje. |
| Krešimir Krnic rođen je 1964. godine. Završio je studij filozofije i indologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Na istom fakultetu magistrirao je 1994. godine na studiju književnosti. Od 1989. godine zaposlen je na Katedri za indologiju Odsjeka za Indologiju i dalekoistočne studije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Predaje predmete vezane uz hindski jezik i književnost, sanskrt i sanskrtsku epsku književnost te uz temelje indijske civilizacije. Objavio je prijevode s urdskog, hindskog, engleskog, njemačkog i slovenskog jezika. S engleskog jezika često prevodi stihovane slikovnice, osobito autorice Julie Donaldson, uključujući i svjetske hitove kao što su Grubzon (The Gruffalo), Najotmjeniji div u gradu (The Smarthest Giant in Town), Mjesta ima na metli svima (Room on the Broom). |
