Objavljeno Komentiraj

Nova naklada – Grubzon i Prutimir ponovno u prodaji!

Počela je online prodaja dvaju bestsellera Grubzon i Prutimir, uspješnog kreativnog dvojca Donaldson – Scheffler. Knjige su brzo rasprodane nakon objavljivanja, a sada ih ponovno možete naručiti putem web-shopa Ibis grafike uz popust od 10%.

Također, nova izdanja potražite u redovnoj prodaji u najbližim knjižarama Školske knjige, Hoću knjigu, Znanje i Tisakmedia od 10. rujna!

Maloprodajna cijena slikovnice Grubzon iznosi 63,00 kn, dok cijena knjige Prutimir iznosi 90,00 kn.

Više pojedinosti o popularnim slikovnicama iz serijala Julije Donaldson potražite ovdje.

Objavljeno Komentiraj

NAŠA MALA KNJIŽNICA – prijave traju do 1. listopada!

Ove jeseni započinje druga faza provedbe projekta Naša mala knjižnica, kojemu je osnovni cilj poticanje kritičkog čitanja među djecom.

Postanite dio ovog uspješnog međunarodnog projekta koji okuplja šest europskih država koje predstavljaju svoje ponajbolje autore kako bi povećali interes za njihove knjige, te stvorili kritičke čitatelje, odnosno potaknuli čitanje među mladima.

Projekt uključuje objavljivanje šest knjiga nagrađivanih autora iz Slovenije, Litve i Hrvatske, koje su namijenjene djeci u dobi od 8 do 11 godina.

Uključenjem u projekt pristajete kupiti tih šest knjiga po cijeni od 500 kn ukupno. U prijavnici trebate navesti koliko djece sudjeluje u projektu i na temelju tog broja dobit ćete na poklon Kreativne knjižice (najviše 30 primjeraka), koje su zamišljene kao pomoćno sredstvo prilikom provođenja projekta. U njima će biti zastupljene zabavne aktivnosti koje razvijaju maštu, kreativnost i potiču na čitanje.

Rok za prikupljanje prijava je do 1. listopada 2018.

Naručene knjige platit ćete na temelju računa, nakon što vas obavijestimo da su svi materijali spremni za slanje.

Uključenjem u projekt dobivate mogućnost sudjelovanja u izboru za najbolji dječji rad i za najboljeg mentora. Aktivnosti u ovoj fazi provoditi će se od listopada 2018. do lipnja 2019. a po završetku će biti zajednička podjela nagrada.

Detaljan opis projekta možete vidjeti na:

https://www.ibis-grafika.hr/shop/category/informativni-materijali/

Škole se mogu uključiti tako da ispune prijavnicu na:

https://www.ibis-grafika.hr/shop/nasa-mala-knjiznica-prijavnica/

Za sve dodatne informacije možete se obratiti na:

nmk@ibis-grafika.hr

Objavljeno Komentiraj

Axel Scheffler u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju: Za razliku od drugih, u Engleskoj tržište dječje knjige stalno raste

Donosimo vam razgovor Axela Schefflera, njemačkog ilustratora i gosta ovogodišnjeg 58. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku koji je objavila Slobodna Dalmacija, 21. lipnja 2018.

Nagrađivani njemački ilustrator s londonskom adresom u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju govori o sebi, nastanku i popularnosti Grubzona, suradnji s Julijom Donaldson i položaju dječje knjige u Engleskoj i Njemačkoj.

Cjelokupan intervju s Axelom Schefflerom možete pročitati ovdje: [embeddoc url=”https://www.ibis-grafika.hr/shop/wp-content/uploads/2018/06/PressCut_18077001.pdf” download=”all”]

Objavljeno Komentiraj

Tu sam! – ponovno u prodaji!

Vedran Mezei: Tu sam!

Prvijenac dubrovačkog autora Vedrana Mezeija, Tu sam! – 7 priča na putu do odredišta, sada možete ponovno naručiti putem web-shopa Ibis grafike ili u obližnoj knjižari!

Knjiga koja se bavi sudbinama sedmero običnih ljudi koji su se našli pred životnim raskrižjem privukla je veliku pažnju čitatelja. Svaka priča progovara o složenim temama poput života kakav jest i kakvog priželjkujemo, ljubavi, te putovanjima na koja svjesno ili ne svjesno odlazimo.

Knjiga odiše nevjerojatnim optimizmom i naglašava sposobnost svakog pojedinca da kreira vlastiti život, potvrđujući kako je svatko od nas krojač vlastite sreće. Jedinstvo glazbe i putovanja knjizi daju određeni soundtrack, što je čini dragocjenim štivom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe i zbog čega će knjiga Tu sam! u zasigurno postati neizostavni dio svake male kućne biblioteke.

 

Objavljeno Komentiraj

Saša Krnic: Književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi

Saša Krnic: Književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi

Direktorica izdavačke kuće Ibis grafika, Saša Krnic u razgovoru koji je prvotno objavljen (u skraćenom izdanju) u prilogu BestBook tjednika Express, a u cijelosti ga prenosi portal Moderna vremena, govori o nastanku Ibis grafike, početnim očekivanima i kriterijima za objavljivanje knjiga. Posebno objašnjava u kakvom se položaju nalaze mali izdavači, kao i poteškoćama s kojima se iznova susreću.

Prenosimo dio razgovora sa Sašom Krnic. Intervjuu u cijelosti pročitajte ovdje.

Počnimo s “povijesnim” pitanjima. Tko, kada, kako i zbog čega… ukratko: kako je nastalo izdavačko-grafičko poduzeće Ibis grafika?

Saša Krnic: Početkom devedesetih suprug je nabavio računalo Atari na kojemu je složio sanskrtsku gramatiku koju je sam preveo. A budući da tada nisu bili dostupni razni fontovi, sam je napravio i slova za sanskrtski dio knjige.  Tada još nije bilo Ibis grafike, gramatiku je izdao jedan drugi nakladnik. Prošlo je nekoliko godina sitnih poslova prije nego smo zajedno osnovali poduzeće.

Kakva su bila tadašnja očekivanja, jesu li se ona danas ostvarila?

Nismo imali neka posebna očekivanja. Htjeli smo objavljivati vrijedne knjige. To se u potpunosti ostvarilo. Počeli smo sa stučnim knjigama koje su se nama sviđale i za koje smo mislili da nedostaju. Ali prva knjiga koja je stvarno bila hit, iz 1995.  bila je “Eci, peci, pec” – pjevanka s kasetom! Iza te knjižice stajao je velik i kvalitetan posao autorice. U to vrijeme to bila jedina takva knjižica za djecu. Tada smo si već postavili standarde i nastojimo ih se držati cijelo vrijeme.

Dojam je da se Ibis grafiku više prepoznaje kao izdavača slikovnica i knjiga za djecu i mlade, dok onaj dio produkcije namijenjen odrasloj publici, mahom izdanja s područja društvenih i humanističkih znanosti, kao da je malo ostao u sjeni. Varam li se?

Premda gotovo polovica svih naših izdanja otpada na knjige namijenjene odraslima, knjige za djecu, naročito slikovnice, imaju veću i vidljiviju publiku. Kada se radi o znanstvenim knjigama, nekako se podrazumijeva da su to, ili bi trebale biti, kvalitetne knjige i da se radi o ozbiljnom nakladniku. Književnost za djecu oduvijek je u sjeni. Trebalo je dosta vremena da nas šira publika prepozna kao izdavača kvalitetnih slikovnica. A sada se čude da objavljujemo i nešto drugo!

Posljednjih godina postoje razne kampanje za poticanje čitanja, nacionalna strategija za poticanje čitanja, primjećuje se razlika. Mladi roditelji sve više žele svojoj djeci čitati kvalitetne slikovnice.  Prošle godine smo krenuli i s knjigama za mlade – zaključili smo da našim malim čitateljima nemamo što ponuditi kada prerastu slikovnice. Prvo djelo koje sam ikada prijavila na natječaj dobilo je nagradu Grigor Vitez! (knjiga “Sve o Evi” Nene Lončar, op. N.B.)

Kojim se sve kriterijima vodite kada odlučujete koje ćete knjige objaviti? Kako npr. balansirate između ponude domaćih autora i prijevodnih djela?

Glavni kriterij pri odabiru slikovnica je kvalitetan tekst. Mora biti i zabavan i imati ilustracije koje mu odgovaraju! I prijevod mora biti kvalitetan i u duhu hrvatskog jezika. Većina Ibisovih prevedenih slikovnica postala je dio korpusa hrvatske literature za djecu. Djeci je važno ponuditi kvalitetnu literaturu, njima je svejedno tko je autor. Pri izboru naše buduće knjige pokušavam se staviti u kožu djeteta koje će čitati tu knjigu – djeteta koje voli čitati. Ipak, ako je knjiga previše umjetnička, teško će je uzeti u ruke.

U posljednje vrijeme objavljujemo nešto više domaćih slikovnica. I tu je tekst najvažniji. Isti kriteriji vrijede i pri odabiru knjiga za odrasle. Izvorno djelo mora biti kvalitetno, ako je prijevod, to se ne smije primijetiti. Nastojimo objavljivati djela koja nisu “već viđena”.

Ibis grafika članica je Zajednice nakladnika i knjižara, u sklopu nje i Grupacije nakladnika dječje knjige. Kako gledate na položaj nakladništva specijaliziranog za knjige za djecu i mlade? 

Već sam rekla, književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi. Djeca koja čitaju postaju budući pravi čitači. Mislim da treba sustavno riješiti pitanje promocije nakladnika. Ministarstvo kulture, koje se najviše brine za nas, brine se za cjelokupnu kulturu. Nakladništvo je samo jedna točka u nizu, iako mi nakladnici smatramo da bi trebala biti najvažnija. Vjerujem da bi neka institucija ili agencija, kako god je nazvali, specijalizirana za knjigu, pa tako i za dječju knjigu, mogla više pažnje posvetiti nakladnicima. Uz odgovarajuća financijska sredstva, mogla bi  organizirati distribucijski centar, osnovati ili pomoći pri osnivanju specijaliziranih knjižara, pratiti produkciju i objavljivati godišnji katalog s djelima, autorima i ilustratorima i promovirati ih u svijetu – to bi sigurno unaprijedilo naše nakladništvo.

Pročitajte cijeli razgovor…