Objavljeno

Održan posjet Axela Schefflera na 12. Sajmu dječje knjige u Šibeniku

58. Međunarodni festival Šibenik – Hrvatska

U sklopu 58. Međunarodnog dječjeg festivala koji se tradicionalno održava u Šibeniku, ove godine otvoren je 12. Sajam dječje knjige na kojem je među mnogobrojnim književnicima, ilustratorima i umjetnicima, gostovao i nagrađivani njemački ilustrator poznatiji kao Grubzonov “tata” – Axel Scheffler.

Ovom gostovanju, prethodio je susret s obožavateljima u subotu, 16. lipnja 2018. u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu gdje je održan zabavno-kulturni događaj “Tko to viri iza stabla?” na kojem su se uz Axela Schefflera, publici predstavile i gošće iz Slovenije – Jana Bauer, Ida Mlakar, Zarja Menart i Ana Košir. Slovenske spisateljice i ilustratorice iskoristile su priliku kako bi publici približile projekt Naša mala knjižnica (NMK), u koji je od ove godine, uključena i Hrvatska.

12. Sajam dječje knjige Šibenik

Nakon subote u Zagrebu, Axel Scheffler susreo se sa svojom mladom publikom 18. i 19. lipnja 2018. u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” na Sajmu dječje knjige gdje je održano predstavljanje ilustratora, razgovor s publikom i crtanje uživo. Okupljene je posebno oduševio Grubzon – najsimpatičnije čudovište na svijetu čiji dolazak nije mogao proći nezapaženo.

Sajam dječje knjige već 12. godinu za redom u Šibeniku okuplja hrvatske nakladnike koji se predstavljaju brojne naslove domaće i strane književnosti. Program uključuje likovne radionice, predstavljanja autora i ilustratora, te izložbe cijenjenih umjetnika. Ove godine na sajmu su izloženi radovi meksičkog ilustratora Luisa San Vincetea, hrvatske ilustratorice Ane Kadoić te Eve Sánchez Gómez, španjolske ilustratorice.

Sajam dječje knjige u Šibeniku traje od 18. – 29. lipnja 2018., a više pojedinosti o događaju kao i detaljnije informacije o programu pročitajte ovdje.

Objavljeno

OBAVIJEST O RADNOM VREMENU

Povodom nadolazećih praznika, obavještavamo Vas da knjižara Ibis grafike na adresi IV. Ravnice 25 u Zagrebu neće raditi 22.6. (Dan antifašističke borbe) i 25.6. (Dan državnosti). Nastavljamo s radom u utorak, 26.6. prema redovnom radnom vremenu od 9 do 15 sati.

Objavljeno

Tu sam! – ponovno u prodaji!

Vedran Mezei: Tu sam!

Prvijenac dubrovačkog autora Vedrana Mezeija, Tu sam! – 7 priča na putu do odredišta, sada možete ponovno naručiti putem web-shopa Ibis grafike ili u obližnoj knjižari!

Knjiga koja se bavi sudbinama sedmero običnih ljudi koji su se našli pred životnim raskrižjem privukla je veliku pažnju čitatelja. Svaka priča progovara o složenim temama poput života kakav jest i kakvog priželjkujemo, ljubavi, te putovanjima na koja svjesno ili ne svjesno odlazimo.

Knjiga odiše nevjerojatnim optimizmom i naglašava sposobnost svakog pojedinca da kreira vlastiti život, potvrđujući kako je svatko od nas krojač vlastite sreće. Jedinstvo glazbe i putovanja knjizi daju određeni soundtrack, što je čini dragocjenim štivom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe i zbog čega će knjiga Tu sam! u zasigurno postati neizostavni dio svake male kućne biblioteke.

 

Objavljeno

Saša Krnic: Književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi

Saša Krnic: Književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi

Direktorica izdavačke kuće Ibis grafika, Saša Krnic u razgovoru koji je prvotno objavljen (u skraćenom izdanju) u prilogu BestBook tjednika Express, a u cijelosti ga prenosi portal Moderna vremena, govori o nastanku Ibis grafike, početnim očekivanima i kriterijima za objavljivanje knjiga. Posebno objašnjava u kakvom se položaju nalaze mali izdavači, kao i poteškoćama s kojima se iznova susreću.

Prenosimo dio razgovora sa Sašom Krnic. Intervjuu u cijelosti pročitajte ovdje.

Počnimo s “povijesnim” pitanjima. Tko, kada, kako i zbog čega… ukratko: kako je nastalo izdavačko-grafičko poduzeće Ibis grafika?

Saša Krnic: Početkom devedesetih suprug je nabavio računalo Atari na kojemu je složio sanskrtsku gramatiku koju je sam preveo. A budući da tada nisu bili dostupni razni fontovi, sam je napravio i slova za sanskrtski dio knjige.  Tada još nije bilo Ibis grafike, gramatiku je izdao jedan drugi nakladnik. Prošlo je nekoliko godina sitnih poslova prije nego smo zajedno osnovali poduzeće.

Kakva su bila tadašnja očekivanja, jesu li se ona danas ostvarila?

Nismo imali neka posebna očekivanja. Htjeli smo objavljivati vrijedne knjige. To se u potpunosti ostvarilo. Počeli smo sa stučnim knjigama koje su se nama sviđale i za koje smo mislili da nedostaju. Ali prva knjiga koja je stvarno bila hit, iz 1995.  bila je “Eci, peci, pec” – pjevanka s kasetom! Iza te knjižice stajao je velik i kvalitetan posao autorice. U to vrijeme to bila jedina takva knjižica za djecu. Tada smo si već postavili standarde i nastojimo ih se držati cijelo vrijeme.

Dojam je da se Ibis grafiku više prepoznaje kao izdavača slikovnica i knjiga za djecu i mlade, dok onaj dio produkcije namijenjen odrasloj publici, mahom izdanja s područja društvenih i humanističkih znanosti, kao da je malo ostao u sjeni. Varam li se?

Premda gotovo polovica svih naših izdanja otpada na knjige namijenjene odraslima, knjige za djecu, naročito slikovnice, imaju veću i vidljiviju publiku. Kada se radi o znanstvenim knjigama, nekako se podrazumijeva da su to, ili bi trebale biti, kvalitetne knjige i da se radi o ozbiljnom nakladniku. Književnost za djecu oduvijek je u sjeni. Trebalo je dosta vremena da nas šira publika prepozna kao izdavača kvalitetnih slikovnica. A sada se čude da objavljujemo i nešto drugo!

Posljednjih godina postoje razne kampanje za poticanje čitanja, nacionalna strategija za poticanje čitanja, primjećuje se razlika. Mladi roditelji sve više žele svojoj djeci čitati kvalitetne slikovnice.  Prošle godine smo krenuli i s knjigama za mlade – zaključili smo da našim malim čitateljima nemamo što ponuditi kada prerastu slikovnice. Prvo djelo koje sam ikada prijavila na natječaj dobilo je nagradu Grigor Vitez! (knjiga “Sve o Evi” Nene Lončar, op. N.B.)

Kojim se sve kriterijima vodite kada odlučujete koje ćete knjige objaviti? Kako npr. balansirate između ponude domaćih autora i prijevodnih djela?

Glavni kriterij pri odabiru slikovnica je kvalitetan tekst. Mora biti i zabavan i imati ilustracije koje mu odgovaraju! I prijevod mora biti kvalitetan i u duhu hrvatskog jezika. Većina Ibisovih prevedenih slikovnica postala je dio korpusa hrvatske literature za djecu. Djeci je važno ponuditi kvalitetnu literaturu, njima je svejedno tko je autor. Pri izboru naše buduće knjige pokušavam se staviti u kožu djeteta koje će čitati tu knjigu – djeteta koje voli čitati. Ipak, ako je knjiga previše umjetnička, teško će je uzeti u ruke.

U posljednje vrijeme objavljujemo nešto više domaćih slikovnica. I tu je tekst najvažniji. Isti kriteriji vrijede i pri odabiru knjiga za odrasle. Izvorno djelo mora biti kvalitetno, ako je prijevod, to se ne smije primijetiti. Nastojimo objavljivati djela koja nisu “već viđena”.

Ibis grafika članica je Zajednice nakladnika i knjižara, u sklopu nje i Grupacije nakladnika dječje knjige. Kako gledate na položaj nakladništva specijaliziranog za knjige za djecu i mlade? 

Već sam rekla, književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi. Djeca koja čitaju postaju budući pravi čitači. Mislim da treba sustavno riješiti pitanje promocije nakladnika. Ministarstvo kulture, koje se najviše brine za nas, brine se za cjelokupnu kulturu. Nakladništvo je samo jedna točka u nizu, iako mi nakladnici smatramo da bi trebala biti najvažnija. Vjerujem da bi neka institucija ili agencija, kako god je nazvali, specijalizirana za knjigu, pa tako i za dječju knjigu, mogla više pažnje posvetiti nakladnicima. Uz odgovarajuća financijska sredstva, mogla bi  organizirati distribucijski centar, osnovati ili pomoći pri osnivanju specijaliziranih knjižara, pratiti produkciju i objavljivati godišnji katalog s djelima, autorima i ilustratorima i promovirati ih u svijetu – to bi sigurno unaprijedilo naše nakladništvo.

Pročitajte cijeli razgovor…

Objavljeno

Tko to viri iza stabla – fotografije

Nagrađivani njemački ilustrator Axel Scheffler, u subotu 16. lipnja 2018. stigao je u svoj prvi posjet Hrvatskoj. Nakladnička kuća Ibis grafika u suradnji s Goethe Institutom – Kroatien i Arheološkim muzejom u Zagrebu, organizirala je susret Axela Schefflera i obožavatelja u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, gdje su se, pored likovnog umjetnika i autora popularnog Grubzona, publici predstavili i slovenski pisci i ilustratori – sudionici projekta Naša mala knjižnica.

Zagrebačkoj publici predstavile su se: Jana Bauer, autorica knjige Strašna vila i divlja zima (Ibis grafika, 2018.) i Strašna vila u Groznoj šumi (Algoritam, 2013.), Ida Mlakar i Zarja Menart, autorica i ilustratorica knjige Čarabaralo (Ibis grafika, 2018.) i Ana Košir, ilustratorica knjige Kako je Oskar postao detektiv (Ibis grafika, 2018.), slovenskog pisca Andreja Rozmana Roze.

Veselo subotnje druženje upotpunili su vrtićanci iz odgojne skupine Suncokreti iz Dječjeg vrtića Medveščak koji su izveli predstavu nastalu prema popularnom literarnom predlošku Julije Donaldson Mali majmun u velikoj brizi.

Uz druženje s piscima i ilustratorima, te brojne igre i nagradne kvizove, publiku je posebno oduševio – Grubzon, koji je uveseljavao i male i velike.

Nakon posjeta Zagrebu, njemački ilustrator Axel Scheffler uputio se u Šibenik, gdje će 18. i 19. lipnja sudjelovati na Međunarodnom dječjem festivalu i 12. Sajmu dječje knjige i sa svojom mladom publikom razgovarati o svojim ilustracijama, pokazati kako one nastaju i pružiti im priliku da se i sami okušaju kao ilustratori.