Objavljeno Komentiraj

PRIKAZ KNJIGE – Suvremene fonološke teorije (Višnja Josipović Smojver)

Piše: MORENA TOMIĆ

 

Suvremene fonološke teorije, Višnja Josipović Smojver

Priručnik Suvremene fonološke teorije, autorice Višnje Josipović Smojver započinje pojavom strukturalizma u fonologiji. Strukturalizam u lingvistici zasniva se ponajprije na idejama švicarskoga lingvista Ferdinanda de Saussurea.

Utemeljitelj suvremene (strukturalističke) lingvistike i jedan od najvećih učenjaka u povijesti jezikoslovlja Ferdinand de Saussure (1857.–1913.) rođen je u Ženevi u obitelji uglednih prirodoslovaca. U znanstveni svijet ulazi znamenitom raspravom, napisanom u 21. godini života, pod naslovom Mémoire sur le systeme primitif des voyelles dans les langues indo-européennes (Rasprava o prvobitnome samoglasničkom sustavu u indoeuropskim jezicima), u kojoj je pretkazao opstojnost laringala u indoeuropskom prajeziku, što je nekoliko desetljeća poslije, nakon otkrića hetitskoga, i dokazano.

Obranivški doktorsku disertaciju o sintaksi genitiva u sanskrtu, godine 1881. postaje profesorom na “École pratique des hautes études” u Parizu, a 1891. prihvaća ponuđenu katedru na Ženevskome sveučilištu. Predavao je sanskrt, gotski, starovisokonjemački, grčki, latinski i litavski te općenito indoeuropsku filologiju. Devedesetih godina 19. stoljeća počinje se – čak i protiv svoje volje, tj. natjeran samom naravi jezičnoga fenomena – sve više baviti općejezikoslovnim pitanjima. Godine 1916. dva su Saussureova učenika, Charles Bally i Albert Sechehaye, na temelju studentskih bilježaka, objavila Cours de linguistique générale – jednu od najslavnijih knjiga u povijesti lingvistike.

Autorica obrađuje škole: praška, danska i američki strukturalizam. Praška se zasnivala na de Saussureu, danska na Hjelmslevljevoj glosematici, a američka na Leonardu Bloomfieldu. Temeljito je obrađena linearna SPE fonologija, koja je dio derivacijske odnosno generativne fonologije. Autorica zakonitosti ilustrira brojnim primjerima.

Posebno poglavlje posvećeno je Optimalnosnoj teoriji; fonologiji harmoničnosti, terminološkoj i notacijskoj specifičnosti , hrvatskoj segmentnoj fonologiji, načelima optimalnosne prozodije, analizi hrvatske prozodije.

Autorica pokušava rasvijetliti još nerazjašnjena pitanja glede geometrije razlikovnih obilježja. Postavlja slog kao nezaobilaznu fonološku jedinicu.

Prilikom obrađivanja metrike i prozodije, doznajemo da se prozodijska tipologija dijeli na ritmičku i tonsku, a istaknute su i ritmičke i tonske posebnosti u fonološkoj tipologiji.

Autorica se nada kako je priručnikom uspjela čitateljima olakšati pristup i bavljenje fonologijom, no svjesna je kako bavljenje njome ostaje zahtjevno i dalje. Razlog tomu je složenost te discipline u kojoj univerzalnost postaje imperativ, povezivanje s drugim disciplinama nužnost, a metaforički modeli u okviru kojih se analiziraju fonološke pojave, apstraktni su.

Priručnik sadrži i sljedeće:

  • Pregled literature
  • Popis kratica
  • Indeks primjera i ilustracija
  • Glosar fonoloških pojmova
  • Manje poznate jezike iz fonološke literature
  • Kratice izvora koji se u punom obliku mogu naći u popisu literature
  • Kontrastivni indeks optimalnosnih ograničenja
  • Predmetni, te indeks autora
Predstavljanje knjige Višnje Josipović Smojver, Suvremene fonološke teorije u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, 22. veljače 2018. godine

Višnja Josipović Smojver radi kao redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku, a trenutno je i predstojnica Katedre za engleski jezik. Predaje Fonetiku i fonologiju studentima dodiplomskog studija anglistike, Engleski širom svijeta na diplomskome lingvističkom studiju anglistike te Suvremene fonološke teorije na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike.

Najuži predmet interesa joj je fenomen stranog akcenta u izgovoru. To je bila i tema njezinog magistarskog rada, u kojem se usredotočuje na segmentnu razinu, kao i doktorske disertacije, koja se bavi prozodijskim aspektom razlika između hrvatskog i engleskog.

Objavila je i niz radova iz područja fonetike i fonologije, od kojih valja istaći sveučilišni udžbenik iz fonetike i fonologije, Phonetics and Phonology for Students of English. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim skupovima. Nakon jedne faze usredotočenosti na blizanački govor, najnovije predmet njezinog interesa je engleski kao lingua franca.

Odgovori