Objavljeno Komentiraj

PRIKAZ KNJIGE – Strašna vila i divlja zima (Jana Bauer)

Piše: SAŠA KRNIC

Strašna vila i divlja zima, Jana Bauer

Strašna vila i divlja zima knjiga je namijenjena djeci, ali u njoj mogu beskrajno uživati svi odrasli koji su odrasli na nonsense verses.

Priča niti u jednom trenutku ne gubi na dinamičnosti, premda je sva akcija u knjizi svedena na fizički omeđeni prostor. Tome, bez daljnjega, doprinose duhoviti dijalozi među likovima.

Pojedini likovi urezuju se u pamćenje zauvijek. Tko jednom pročita priču o Vjeverici s crvenim šeširom, nikada neće zaboraviti tu vjevericu. Taj, ali i ostali likovi, tako dobro ocrtavaju ljudske osobine! U ovom slučaju čak više osobine publike, tj. poklonika koji sve daju toj prevarantskoj vjeverici, samo da čuju ono što žele čuti. Te su osobine opisane kroz dijaloge koji više govore nego stranica opisa.

Neki drugi likovi pak, oličenje su dječjih osobina.

Navedimo samo jedan primjer koji će dočarati stil i jezik Strašne vile.

Jež gunđalo traži sebi novi dom. Puh strpljivo s njim hoda od jednog do drugog mjesta gdje bi se jež mogao smjestiti. Ali, u jednome je vlažno, u drugome hladno, u trećemu nema mjesta…

Konačno, Strašna vila ponudi ježu da se useli k njoj i puhu, i jež istog časa zaboravlja sve nedostatke koje je nalazio svim drugim mjestima, samo zato što nije otvoreno želio priznati da želi biti u društvu njih dvoje:

“Jučer si tvrdio da je mala rupa”, rekao je puh.

“Zabunio sam se. Dosta je velika da mirno mogu prezimiti s vama.”

“Samo je šteta što ne želiš biti sustanar”, namignula je strašna vila puhu.

“Već ću nekako izdržati”, odgovorio je jež.

 

Ilustracija iz knjige ; ilustratorica Caroline Thaw

Sav tekst protkan je izrazito duhovitim dijalozima i scenama. Ilustracije doprinose cjelovitosti te bajkovite priče – stvoren je cijeli jedan svijet Strašne vile, Grozne šume i njihovih bića, zimi kada svi, a naročito djeca, danju uživaju u snijegu, ali noću se vole sklupčati na toplom i sigurnom.

Cijela knjiga je dječja igra prožeta ozbiljnim opažanjima pojedinih karaktera, ali nikada izravno i nikada didaktički. Uvijek zaključak dolazi iz pojedine scene, o vjeverici u crvenom šeširu koja vara lakomislene, o ježu koji ne želi biti sam, o domišljatoj vili koja se nametnula kao vođa ostale šume (ili bolje da kažemo djece).

Odlična knjiga za sve generacije.

Objavljeno Komentiraj

PRIKAZ KNJIGE – Suvremene fonološke teorije (Višnja Josipović Smojver)

Piše: MORENA TOMIĆ

 

Suvremene fonološke teorije, Višnja Josipović Smojver

Priručnik Suvremene fonološke teorije, autorice Višnje Josipović Smojver započinje pojavom strukturalizma u fonologiji. Strukturalizam u lingvistici zasniva se ponajprije na idejama švicarskoga lingvista Ferdinanda de Saussurea.

Utemeljitelj suvremene (strukturalističke) lingvistike i jedan od najvećih učenjaka u povijesti jezikoslovlja Ferdinand de Saussure (1857.–1913.) rođen je u Ženevi u obitelji uglednih prirodoslovaca. U znanstveni svijet ulazi znamenitom raspravom, napisanom u 21. godini života, pod naslovom Mémoire sur le systeme primitif des voyelles dans les langues indo-européennes (Rasprava o prvobitnome samoglasničkom sustavu u indoeuropskim jezicima), u kojoj je pretkazao opstojnost laringala u indoeuropskom prajeziku, što je nekoliko desetljeća poslije, nakon otkrića hetitskoga, i dokazano.

Obranivški doktorsku disertaciju o sintaksi genitiva u sanskrtu, godine 1881. postaje profesorom na “École pratique des hautes études” u Parizu, a 1891. prihvaća ponuđenu katedru na Ženevskome sveučilištu. Predavao je sanskrt, gotski, starovisokonjemački, grčki, latinski i litavski te općenito indoeuropsku filologiju. Devedesetih godina 19. stoljeća počinje se – čak i protiv svoje volje, tj. natjeran samom naravi jezičnoga fenomena – sve više baviti općejezikoslovnim pitanjima. Godine 1916. dva su Saussureova učenika, Charles Bally i Albert Sechehaye, na temelju studentskih bilježaka, objavila Cours de linguistique générale – jednu od najslavnijih knjiga u povijesti lingvistike.

Autorica obrađuje škole: praška, danska i američki strukturalizam. Praška se zasnivala na de Saussureu, danska na Hjelmslevljevoj glosematici, a američka na Leonardu Bloomfieldu. Temeljito je obrađena linearna SPE fonologija, koja je dio derivacijske odnosno generativne fonologije. Autorica zakonitosti ilustrira brojnim primjerima.

Posebno poglavlje posvećeno je Optimalnosnoj teoriji; fonologiji harmoničnosti, terminološkoj i notacijskoj specifičnosti , hrvatskoj segmentnoj fonologiji, načelima optimalnosne prozodije, analizi hrvatske prozodije.

Autorica pokušava rasvijetliti još nerazjašnjena pitanja glede geometrije razlikovnih obilježja. Postavlja slog kao nezaobilaznu fonološku jedinicu.

Prilikom obrađivanja metrike i prozodije, doznajemo da se prozodijska tipologija dijeli na ritmičku i tonsku, a istaknute su i ritmičke i tonske posebnosti u fonološkoj tipologiji.

Autorica se nada kako je priručnikom uspjela čitateljima olakšati pristup i bavljenje fonologijom, no svjesna je kako bavljenje njome ostaje zahtjevno i dalje. Razlog tomu je složenost te discipline u kojoj univerzalnost postaje imperativ, povezivanje s drugim disciplinama nužnost, a metaforički modeli u okviru kojih se analiziraju fonološke pojave, apstraktni su.

Priručnik sadrži i sljedeće:

  • Pregled literature
  • Popis kratica
  • Indeks primjera i ilustracija
  • Glosar fonoloških pojmova
  • Manje poznate jezike iz fonološke literature
  • Kratice izvora koji se u punom obliku mogu naći u popisu literature
  • Kontrastivni indeks optimalnosnih ograničenja
  • Predmetni, te indeks autora
Predstavljanje knjige Višnje Josipović Smojver, Suvremene fonološke teorije u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, 22. veljače 2018. godine

Višnja Josipović Smojver radi kao redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku, a trenutno je i predstojnica Katedre za engleski jezik. Predaje Fonetiku i fonologiju studentima dodiplomskog studija anglistike, Engleski širom svijeta na diplomskome lingvističkom studiju anglistike te Suvremene fonološke teorije na poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike.

Najuži predmet interesa joj je fenomen stranog akcenta u izgovoru. To je bila i tema njezinog magistarskog rada, u kojem se usredotočuje na segmentnu razinu, kao i doktorske disertacije, koja se bavi prozodijskim aspektom razlika između hrvatskog i engleskog.

Objavila je i niz radova iz područja fonetike i fonologije, od kojih valja istaći sveučilišni udžbenik iz fonetike i fonologije, Phonetics and Phonology for Students of English. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim skupovima. Nakon jedne faze usredotočenosti na blizanački govor, najnovije predmet njezinog interesa je engleski kao lingua franca.

Objavljeno Komentiraj

Radionica za djecu – Kako je Oskar postao detektiv (Andrej Rozman)

U sklopu međunarodnog projekta Naša mala knjižnica (NMK) koji uključuje šest europskih država, uključujući i Hrvatsku, u ožujku će se održati predstavljanje druge knjige iz projekta – Kako je Oskar postao detektiv, slovenskog pisca, pjesnika, glumca i dramatičara Andreja Rozmana Roze.

Knjiga se sastoji od tri priče koje govore o dječaku Oskaru koji silno želi postati detektiv, ali se boji da zbog problema koje ima s čitanjem neće biti dobar detektiv. Knjiga je nastala kao odgovor na sve veći broj djece s disleksijom koja se zbog tog poremećaja počinju osjećati manje vrijedna.

Andrej Rozman Roza je za knjigu Kako je Oskar postao detektiv 2008. godine osvojio nagradu za najbolju knjigu za djecu i mlade, Desetnica i prema njoj je napravljena uspješna kazališna predstava.

Više informacija o projektu Naša mala knjižnica potražite pogledajte ovdje.

U nastavku vam donosimo raspored radionica koje će se održati u gradskim knjižnicama u ožujku i travnju:*

16.3., petak, Knjižnica Tina Ujevića, 13:30h

21.3., srijeda, Knjižnica M-2, 9:30h

22.3., četvrtak, Knjižnica Kajfešov brijeg, 10:00h

23.3., petak, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića, 10:00h

23.3., petak, Knjižnica Savski Gaj, 12:00h

28.3.,  srijeda, Knjižnica Savica, 10:00h

24.4., utorak, POU Ivanić Grad, 10:00h

 

* Ibis grafika zadržava pravo izmjene rasporeda

Objavljeno Komentiraj

3. HRVATSKI FESTIVAL PRIPOVIJEDANJA U SLAVONSKOM BRODU

U Slavonskom Brodu od 20. do 25. ožujka 2018. održat će se 3. Hrvatski festival pripovijedanja u organizaciji Udruge za promicanje kulture govorenja i kreativnog stvaralaštva “Vilinput”. Ovim događajem Hrvatska će se i ove godine pridružiti svjetskoj proslavi umijeća pripovijedanja bajki i priča povodom obilježavanja Svjetskog dana pripovijedanja koji se obilježava 20. ožujka.

Posebno nas raduje što će se u subotnjem programu, 24.3. u 10:30 sati u Likovnom salonu “Vladimir Becić” (Trg Ivane Brlić Mažuranić 8) održati predstavljanje dječje književnice Marijane Križanović i autorice knjige Marine čudesne pustolovine (Ibis grafika, 2017.) uz program pripovijedanja za djecu u izvedbi udruge DIDGILAND iz Zagreba. Nakon radionice sviranja instrumenta Didgeridoo-a, u 17 sati održat će se predavanje o važnosti i utjecaju pripovijedanja na odrasle uz predstavljanje projekta “Snažne žene” udruge Vestigium iz Zagreba o čemu će govoriti Erika Katačić Kožić. Erika Katačić Kožić je profesionalna pripovjedačica i spisateljica koja se predstavila javnosti s knjigom Medvjedica Marta i šareni planinski čaj (Ibis grafika, 2016.).

Ovaj kulturno-umjetnički-edukativni događaj ima za cilj osvijestiti građane o važnosti pripovijedanja bajki i priča. Kroz programe pripovijedanja za djecu i odrasle, te kroz stručna predavanja i radionice, cilj je Festivala također educirati i podizati razinu svijesti sudionika vezano uz probleme govora, izgovora, izražavanja i kreativnosti; promicati čitalačku pismenost te motivirati sudionike na daljnje usavršavanje komunikacijskih vještina i osobni razvoj te primjenu novostečenih saznanja u svakodnevnom životu i radu.

Više pojedinosti o događaju i programu 3. Hrvatskog festivala pripovijedanja potražite ovdje.