Objavljeno Komentiraj

Darujemo vam popust od 20% povodom Svjetskog dana pripovijedanja

Na Svjetski dan pripovijedanja koji se svake godine obilježava 20. ožujka, ljudi diljem svijeta sudjeluju u pričanju i čitanju knjiga na raznim jezicima, kako bi promovirali pripovjedanje kao umjetničku formu.

Povodom ove globalne proslave, Ibis grafika vam daruje 20 % popusta pri kupnji odabranih naslova:

Andrej Rozman Roza: Kako je Oskar postao detektiv
Jana Bauer: Strašna vila i divlja zima
Julian Tuwim: Gospodin Mališkijević Malicki i kit
Branka Žodan: Sjeverac dječarac i patka selica
Tamara Bakran: Ruša je slutila
Erika Katačić Kožić: Medvjedica Marta i šareni planinski čaj
Kestutis Kasparavičius: Podvodna priča

Akcija je vremenski ograničena i traje od 20. – 21. ožujka 2018. i vrijedi isključivo za pojedinačnu kupnju direktno od izdavača Ibis grafika d.o.o.

Knjige možete naručiti putem webshopa Ibis grafike ili slanjem narudžbe na e-mail: narudzbe@ibis-grafika.hr.

Objavljeno Komentiraj

PRIKAZ KNJIGE – Kako je Oskar postao detektiv (Andrej Rozman)

Piše: MARTINA STANIČIĆ TRAJKOVIĆ

 

Kako je Oskar postao detektiv, slovenskog pisca Andreja Rozmana, više je od naizgled obične priče o dječaku koji silno želi postati detektiv. Ovo je priča koja govori o odrastanju jednog dječaka s disleksijom koji se zbog problema s čitanjem boji da neće biti dobar detektiv.

U priči autor nenametljivo i bez moraliziranja govori o disleksiji, jednoj od teškoća u učenju, čime nas potiče na promišljanje o ovome problemu i predrasudama koje društvo ima prema osobama koje se suočavaju s disleksijom.

Istovremeno, autor se poigrava strukturom detektivskog romana u kojemu su zapleti i obrati prilagođeni dječjoj percepciji kako bi ih potaknuli da sami promišljaju i razvijaju vlastitu intuiciju.

Knjiga se sastoji se od tri kratke priče: Kamen mudrosti, Crvenkapica i Mali duh iz zgrade, u kojima dječak Oskar rješava tri različita detektivska slučaja.

U prvoj priči o Kamenu mudrosti, upoznajemo glavnog junaka – Oskara koji ne voli školu jer mu čitanje predstavlja veliki problem.

“Oskar nije nimalo bio oduševljen školom. Već to da mora sjediti i biti tih dok učiteljica hoda učionicom i govori, činilo mu se nepravednim. Nije razumio ni zašto mora naučiti pisati olovkom, dok svi pametni pišu samo na računalima.”

Za razliku od ostalih učenika, Oskar je morao uložiti više napora prilikom čitanja jer su mu se slova međusobno miješala, te je zapinjao, sricao i često griješio.

“I kad bi čitali, čitali bi same djetinjarije. Kao da u školu idu zato da i dalje budu djeca, ljutio se. I zašto uopće treba naučiti čitati? Ako nekoga nešto zanima, može poslušati radio i gledati televiziju.”

Kasnije će mu Egon, prijatelj iz razreda objasniti da čitanje ipak nije potpuno beskorisno.

“Da bi mogao igrati igrice, trebaš znati čitati.”

Ilustracija iz knjige Kako je Oskar postao detektiv, Andreja Rozmana Roze; ilustrirala Ana Košir

No, Oskara je više zanimala televizija i računalo mu uopće nije nedostajalo.

Jednoga dana na televiziji je čuo za “kamen mudrosti”. Iako nije razumio ni riječi, dječak je bio uvjeren da će ako pronađe kamen postati pametniji i time riješiti problem s čitanjem. Krenuo je u potragu za dragocjenim kamenom, iako mu je mama rekla da je “kamen mudrosti” nešto izmišljeno.

Tko zna kako bi priča završila da je Oskar zaista poslušao mamu. Umjesto toga, on se zaputio u draguljarnicu Kokotić u nadi da će pronaći odgovore na pitanja o kamenu, ali nije ni slutio da će se uskoro naći usred pljačke draguljarnice. Iako ga je draguljar Kokotić isprva na podrugljiv način uvjeravao da kamen ne postoji, naposljetku će priznati da se Oskar ponio više nego mudro, pa čak i mudrije od njega kada je svojom promišljenošću i hrabrošću spriječio pljačku draguljarnice. U znak zahvalnosti, draguljar će dječaku pokloniti rubin koji će postati kamen njegove mudrosti.

Tako je Oskar, umjesto da se prepusti svom očajanju i osjećaju manje vrijednosti zbog poteškoća s čitanjem, krenuo u potragu za rješenjem, dokazujući da je probleme moguće riješiti ako sagledamo širu sliku i izborimo se za sebe.

Bogato dramaturško iskustvo Andreja Rozmana najbolje dolazi do izražaja u drugoj priči – modernoj inačici Crvenkapice, koja govori o tome kako se djeca trebaju čuvati opasnih i zlih ljudi. U ovoj alegoriji pojavljuju se likovi koje Oskar slikovito naziva – Deva i Nilski konj (susjedi), djevojčica Ajda i njezina baka Kapucin, kao Crvenkapica i baka iz originalne priče, te sumnjivi Šakal za kojeg dječak vjeruje da se bavi nečim kriminalnim.

Jedan sasvim pogrešno protumačen telefonski razgovor, postat će motiv za zgodnu humornu priču, na čijem kraju ćemo saznati da Šakal nije ubojica i da je ustvari došao pomoći djevojčičinoj baki jer se bavi popravljanjem i “skidanjem glava” starim gramofonima, a ne ljudima.

Zanimljivost djela je da likovi odraslih koji se pojavljuju u pričama, posebno u Crvenkapici, koji pobuđuju strah ili nelagodu kod dječaka, nose imena životinja koje ih karakteriziraju.

Posebno je duhovit prikaz Oskarovih susjeda, Deve i Nilskog konja:

“Vražja dječurlija!”, zahroptao je Nilski konj. “Misle da svugdje mogu divljati. Još se i ne ispričaju.”

“Ako sam se skoro zaletio, morao bih reći skoro oprostite, pomislio je Oskar koji je Devom i Nilskim konjem zvao gospođu i gospodina koji su uvijek, kada bi ih sreo u trgovini, temeljito razgledali proizvode izložene na policama. Deva je čak imala povećalo pomoću kojeg je čitala ono što je bilo sitno napisano.”

Kao i svima znana priča braće Grimm, tako i Rozmanova moderna inačica Crvenkapice nosi pouku. Iako u životu vreba opasnost i djeca trebaju biti oprezna s nepoznatim ljudima, Oskar zaključuje i to da će “kad postane detektiv, morati jako paziti da koji put nekoga krivo ne optuži.”

Mali duh iz zgrade, posljednja je priča u kojoj će se Oskar ponovno naći u središtu detektivskog zadatka. Ovaj put će pomoći u rješavanju nestanka susjedova bicikla i skija iz podruma u kojem se zatekao tijekom svoje potrage za duhom. Pronalaskom ključnog dokaza koji će policiji pomoći u potrazi za kradljivcem, Oskar će još jednom pokazati da nije sve u snazi i veličini, te će tako sa sebe otkloniti svaku sumnju i zavrijediti ispriku nepromišljenog susjeda.

Napisana jednostavnim stilom, knjiga Kako je Oskar postao detektiv govori o disleksiji, ali i o odrastanju prenoseći vrijedne, poučne i za život važne poruke o mudrosti, odgovornosti, poštovanju, poštenju i empatiji koje su nam toliko važne.

Komične situacije i scene dodatno nadopunjuju dopadljive ilustracije nagrađivane slovenske slikarice i ilustratorice Ane Košir, što je posebno vidljivo u prikazu sporednih likova.

U nagrađivanoj Rozmanovoj knjizi Kako je Oskar postao detektiv, mlađi čitatelji mogu se poistovjetiti s glavnim junakom zbog njegovih teškoća u učenju, ali autor podsjeća i odrasle na to da djecu ne trebaju smatrati nesposobnima. Djecu je potrebno slušati jer u mnogim važnim trenucima ona mogu biti jednako domišljata i hrabra, pa čak i u onim slučajevima kada odrasli – zakažu.

Objavljeno Komentiraj

Radionica za djecu – Kako je Oskar postao detektiv (Andrej Rozman)

U sklopu međunarodnog projekta Naša mala knjižnica (NMK) koji uključuje šest europskih država, uključujući i Hrvatsku, u ožujku će se održati predstavljanje druge knjige iz projekta – Kako je Oskar postao detektiv, slovenskog pisca, pjesnika, glumca i dramatičara Andreja Rozmana Roze.

Knjiga se sastoji od tri priče koje govore o dječaku Oskaru koji silno želi postati detektiv, ali se boji da zbog problema koje ima s čitanjem neće biti dobar detektiv. Knjiga je nastala kao odgovor na sve veći broj djece s disleksijom koja se zbog tog poremećaja počinju osjećati manje vrijedna.

Andrej Rozman Roza je za knjigu Kako je Oskar postao detektiv 2008. godine osvojio nagradu za najbolju knjigu za djecu i mlade, Desetnica i prema njoj je napravljena uspješna kazališna predstava.

Više informacija o projektu Naša mala knjižnica potražite pogledajte ovdje.

U nastavku vam donosimo raspored radionica koje će se održati u gradskim knjižnicama u ožujku i travnju:*

16.3., petak, Knjižnica Tina Ujevića, 13:30h

21.3., srijeda, Knjižnica M-2, 9:30h

22.3., četvrtak, Knjižnica Kajfešov brijeg, 10:00h

23.3., petak, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića, 10:00h

23.3., petak, Knjižnica Savski Gaj, 12:00h

28.3.,  srijeda, Knjižnica Savica, 10:00h

24.4., utorak, POU Ivanić Grad, 10:00h

 

* Ibis grafika zadržava pravo izmjene rasporeda