Objavljeno Komentiraj

Kasparavičiusove “leteće knjige” ponovno stižu u Hrvatsku

Kako nastaju “leteće knjige” i koje su tajne njegova zanata, najmlađima će pokazati trenutno najbolji litavski ilustrator dječjih knjiga Kęstutis Kasparavičius tijekom svog ponovnog posjeta Hrvatskoj od 8. do 11. travnja 2019.

Književni susreti s osebujnim autorom i radionice ilustriranja osim u Zagrebu, prvi puta će se održati u Bjelovaru, Karlovcu, Bariloviću i Čakovcu, a namijenjeni su učenicima osnovnih škola i knjižnica koje sudjeluju u međunarodnom projektu Naša mala knjižnica.

Kęstutis Kasparavičius poznat je diljem Europe, te na Dalekom istoku i Južnoj Americi. Dobitnik je brojnih uglednih međunarodnih nagrada i priznanja, a član je IBBY-jeve “Časne liste” na kojoj se nalaze ponajbolji suvremeni pisci, ilustratori i prevoditelji za djecu. Kao član, izabran je da napiše ovogodišnju Poruku djeci svijeta koja je posvećena Međunarodnom danu dječje knjige.

Dolazak Kęstutisa Kasparavičiusa u Hrvatsku organizira izdavačka kuća Ibis grafika koja je do sada na hrvatski jezik prevela i izdala 12 njegovih knjiga. Posljednja, Lijenozemska, objavljena je u sklopu međunarodnog projekta Naša mala knjižnica koji se provodi u cilju poticanja kritičkog čitanja među djecom predškolske i školske dobi.

Kęstutisov predstojeći posjet učenicima bio bi nezamisliv bez pomoći prevoditeljice Mirjane Bračko, koja je posvećena Litvi i litavskoj književnosti već punih dvadeset godina i koja je na hrvatski jezik prevela sva njegova dosad objavljena izdanja. Uz Kęstutisa i Mirjanu, u pratnji sudjeluje i Saša Krnic u ime izdavačke kuće Ibis grafika.

 

RASPORED GOSTOVANJA:

 

PONEDJELJAK, 8.4.

10.00 – 13.15 h

IV. osnovna škola Bjelovar

Poljana dr. Franje Tuđmana 1, Bjelovar

 

UTORAK, 9.4.

9.30 – 11.00 h

Osnovna škola Mahično

Kalinovac 1c, Karlovac

 

12.00 – 13.30 h

Osnovna škola Barilović

Barilović 96, Barilović

 

19.00 – 20.00 h

Knjižara Bookara – potpisivanje knjiga

Maksimirska 39, Zagreb

 

SRIJEDA, 10.4.

13.30 – 17.30 h

Knjižnica “Nikola Zrinski Čakovec”

Trg Republike 2, Čakovec

 

ČETVRTAK, 11.4.

10.00 – 11.30 h

Osnovna škola Jabukovac

Jabukovac 30, Zagreb

 

Program gostovanja autora kao i projekt Naša mala knjižnica sufinanciran je sredstvima Europske unije Kreativna Europa – potprogram Kultura: manji partnerski projekti (Small Scale Cooperation Projects).

Objavljeno Komentiraj

Fotogalerija: Silvija Šesto i “Uhvati mi plavog medu” u Bookari, 23.3.2019.

ZAGREB – Dana, 23. ožujka 2019. u zagrebačkoj knjižari “Bookara” održana je promocija knjige “Uhvati mi plavog medu” Silvije Šesto. Uz autoricu, knjigu su predstavile ilustratorica Vanda Čižmek i Saša Krnic u ime izdavačke kuće Ibis grafika.

Zahvaljujući predivnim i maštovitim ilustracijama nagrađivane umjetnice Vande Čižmek, slikovnica “Uhvati mi plavog medu” proglašena je jednom od najljepše oblikovanih knjiga na natječaju Hrvatska lijepa knjiga 2018. u što su se mogli uvjeriti čitatelji koji su nam se pridružili na subotnjoj promociji.

Kako nam je bilo na predstavljanju slikovnice pogledajte u fotogaleriji, a u nastavku pogledajte i videozapis knjižare Bookara.

 

Videozapisi s promocije slikovnice “Uhvati mi plavog medu” Silvije Šesto u Bookari.

 

Objavljeno Komentiraj

Predstavljanje knjige Silvije Šesto u knjižari Bookara

Pozivamo vas na predstavljanje slikovnice “Uhvati mi plavog medu“, autorice Silvije Šesto koje će se održati u knjižari Bookara u Maksimirskoj 39, Zagreb u subotu, 23. travnja 2019. u 11 sati.

Uz autoricu, slikovnicu će predstaviti ilustratorica Vanda Čižmek i Saša Krnic u ime izdavača Ibis grafike.

Slikovnica “Uhvati mi plavog medu” nježna je obiteljska priča o odrastanju koja prikazuje kako najmlađi ponekad doživljavaju gubitak onog što im je važno. Na djeci razumljiv način, autorica je u malo riječi prikazala srž međuljudskih odnosa i kako nas emocije iz djetinjstva tijekom odrastanja afirmiraju kao ličnosti.

Slikovnica “Uhvati mi plavog medu“, poznate spisateljice Silvije Šesto, ostvarila je zapažen uspjeh na natječaju za “Hrvatsku lijepu knjigu” za 2018. godinu. Slikovnica koju je ilustrirala Vanda Čižmek, izabrana je društvo najljepše oblikovanih knjiga koje će predstavljati Hrvatsku na međunarodnom natječaju “Best Book Design from all over the World”  i izložbi “Book Art International”.

Objavljeno Komentiraj

Saša Krnic: Književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi

Saša Krnic: Književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi

Direktorica izdavačke kuće Ibis grafika, Saša Krnic u razgovoru koji je prvotno objavljen (u skraćenom izdanju) u prilogu BestBook tjednika Express, a u cijelosti ga prenosi portal Moderna vremena, govori o nastanku Ibis grafike, početnim očekivanima i kriterijima za objavljivanje knjiga. Posebno objašnjava u kakvom se položaju nalaze mali izdavači, kao i poteškoćama s kojima se iznova susreću.

Prenosimo dio razgovora sa Sašom Krnic. Intervjuu u cijelosti pročitajte ovdje.

Počnimo s “povijesnim” pitanjima. Tko, kada, kako i zbog čega… ukratko: kako je nastalo izdavačko-grafičko poduzeće Ibis grafika?

Saša Krnic: Početkom devedesetih suprug je nabavio računalo Atari na kojemu je složio sanskrtsku gramatiku koju je sam preveo. A budući da tada nisu bili dostupni razni fontovi, sam je napravio i slova za sanskrtski dio knjige.  Tada još nije bilo Ibis grafike, gramatiku je izdao jedan drugi nakladnik. Prošlo je nekoliko godina sitnih poslova prije nego smo zajedno osnovali poduzeće.

Kakva su bila tadašnja očekivanja, jesu li se ona danas ostvarila?

Nismo imali neka posebna očekivanja. Htjeli smo objavljivati vrijedne knjige. To se u potpunosti ostvarilo. Počeli smo sa stučnim knjigama koje su se nama sviđale i za koje smo mislili da nedostaju. Ali prva knjiga koja je stvarno bila hit, iz 1995.  bila je “Eci, peci, pec” – pjevanka s kasetom! Iza te knjižice stajao je velik i kvalitetan posao autorice. U to vrijeme to bila jedina takva knjižica za djecu. Tada smo si već postavili standarde i nastojimo ih se držati cijelo vrijeme.

Dojam je da se Ibis grafiku više prepoznaje kao izdavača slikovnica i knjiga za djecu i mlade, dok onaj dio produkcije namijenjen odrasloj publici, mahom izdanja s područja društvenih i humanističkih znanosti, kao da je malo ostao u sjeni. Varam li se?

Premda gotovo polovica svih naših izdanja otpada na knjige namijenjene odraslima, knjige za djecu, naročito slikovnice, imaju veću i vidljiviju publiku. Kada se radi o znanstvenim knjigama, nekako se podrazumijeva da su to, ili bi trebale biti, kvalitetne knjige i da se radi o ozbiljnom nakladniku. Književnost za djecu oduvijek je u sjeni. Trebalo je dosta vremena da nas šira publika prepozna kao izdavača kvalitetnih slikovnica. A sada se čude da objavljujemo i nešto drugo!

Posljednjih godina postoje razne kampanje za poticanje čitanja, nacionalna strategija za poticanje čitanja, primjećuje se razlika. Mladi roditelji sve više žele svojoj djeci čitati kvalitetne slikovnice.  Prošle godine smo krenuli i s knjigama za mlade – zaključili smo da našim malim čitateljima nemamo što ponuditi kada prerastu slikovnice. Prvo djelo koje sam ikada prijavila na natječaj dobilo je nagradu Grigor Vitez! (knjiga “Sve o Evi” Nene Lončar, op. N.B.)

Kojim se sve kriterijima vodite kada odlučujete koje ćete knjige objaviti? Kako npr. balansirate između ponude domaćih autora i prijevodnih djela?

Glavni kriterij pri odabiru slikovnica je kvalitetan tekst. Mora biti i zabavan i imati ilustracije koje mu odgovaraju! I prijevod mora biti kvalitetan i u duhu hrvatskog jezika. Većina Ibisovih prevedenih slikovnica postala je dio korpusa hrvatske literature za djecu. Djeci je važno ponuditi kvalitetnu literaturu, njima je svejedno tko je autor. Pri izboru naše buduće knjige pokušavam se staviti u kožu djeteta koje će čitati tu knjigu – djeteta koje voli čitati. Ipak, ako je knjiga previše umjetnička, teško će je uzeti u ruke.

U posljednje vrijeme objavljujemo nešto više domaćih slikovnica. I tu je tekst najvažniji. Isti kriteriji vrijede i pri odabiru knjiga za odrasle. Izvorno djelo mora biti kvalitetno, ako je prijevod, to se ne smije primijetiti. Nastojimo objavljivati djela koja nisu “već viđena”.

Ibis grafika članica je Zajednice nakladnika i knjižara, u sklopu nje i Grupacije nakladnika dječje knjige. Kako gledate na položaj nakladništva specijaliziranog za knjige za djecu i mlade? 

Već sam rekla, književnost za djecu ne uzima se ozbiljno, a trebala bi. Djeca koja čitaju postaju budući pravi čitači. Mislim da treba sustavno riješiti pitanje promocije nakladnika. Ministarstvo kulture, koje se najviše brine za nas, brine se za cjelokupnu kulturu. Nakladništvo je samo jedna točka u nizu, iako mi nakladnici smatramo da bi trebala biti najvažnija. Vjerujem da bi neka institucija ili agencija, kako god je nazvali, specijalizirana za knjigu, pa tako i za dječju knjigu, mogla više pažnje posvetiti nakladnicima. Uz odgovarajuća financijska sredstva, mogla bi  organizirati distribucijski centar, osnovati ili pomoći pri osnivanju specijaliziranih knjižara, pratiti produkciju i objavljivati godišnji katalog s djelima, autorima i ilustratorima i promovirati ih u svijetu – to bi sigurno unaprijedilo naše nakladništvo.

Pročitajte cijeli razgovor…

Objavljeno Komentiraj

RIJEKA: Ibis grafika na Tjednu dobre dječje knjige

Tjedan dobre dječje knjige, Rijeka, 23. 4. – 29. 4.2018.

Sljedeći tjedan, od ponedjeljka 23. travnja pa do nedjelje 29. travnja, odlazimo u Rijeku na Tjedan dobre dječje knjige. Uz Rijeku, u ovu su se manifestaciju uključili i drugi gradovi Primorsko-goranske županije (Bakar, Crikvenica, Delnice, Kostrena, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Viškovo i Vrbovsko).

Na ovom će festivalu Ibis grafika predstaviti knjigu Strašna vila i divlja zima slovenske autorice Jane Bauer, dok ilustraciju knjige potpisuje Caroline Thaw. Predstavljanje knjige na rasporedu je 24. travnja u 12:00 sati, u Gradskoj knjižnici Rijeka, na dječjem odjelu Stribor. Na predstavljanje knjige dolazi sama autorica Jana Bauer koja će o knjizi pričati sa Sašom Krnic kao predstavnicom Ibis grafike.

Strašna vila i divlja zima knjiga je namijenjena djeci, ali u njoj mogu beskrajno uživati svi odrasli koji su odrasli na nonsense verses. Priča niti u jednom trenutku ne gubi na dinamičnosti, premda je sva akcija u knjizi svedena na fizički omeđeni prostor. Tome, bez daljnjega, doprinose duhoviti dijalozi među likovima. Riječ je o nastavku priče o čudesnoj, nestašnoj šumskoj vili, koju zbog njezine svojeglave naravi smatraju strašnom.

Jana Bauer je popularna slovenska spisateljica za mlade. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, radio, film i TV u Ljubljani. Nakon završetka studija posvetila se pisanju fantastičnih priča za djecu. Njen prvi objavljeni roman bio je nominiran za nagradu Večernica, 2003. Nakon toga je slijedio niz detektivskih priča. Najveću popularnost među mladim čitateljima postigla je knjiga Strašna vila u Groznoj šumi, 2011. Posljednjih godina više se posvetila uredničkim poslovima u KUD Sodobnost.