Objavljeno Komentiraj

Prikaz knjige – Smrveni i Smlavi, Julia Donaldson

Ilustracija Axela Schefflera iz slikovnice “Smrveni i Smlavi” autorice Julije Donaldson

Piše: Iva Šalamon

Julia Donaldson i Axel Scheffler ponovo su udružili snage i stvorili ovu bezvremensku i izvan svjetovnu slikovnicu. Smrveni i Smlavi topla su priča koja podsjeća na priču o Romeu i Juliju, ali sa sretnim završetkom, primjerenim najmlađim čitateljima.

Mlada Smrvena Marijeta i mladi Smlavi Bero zaljubili su se premda su im djed i baka govorili da se ne smiju međusobno igrati. Mladi ljubavnici odluče pobjeći, a obitelji se ujedine u potrazi.

Obitelji zajedničkim snagama prolaze kroz razne planete i probleme. Nakon godinu dana krenuli su natrag k svome planetu gdje su ih dočekali Bero i Marijeta sa svojim djetetom, ljubičaste boje.

Ovo je topla priča o tome kako nevolja zbližava ljude, ljubav prelazi sve prepreke, a upornost se na kraju ipak isplati!

Ne treba posebno predstavljati autoricu i ilustratora, koji su napravili još jednu uspješnu slikovnicu. Tekstovi su prilagođeni djeci, napisani u rimi, a ilustracije vjerno prate i dočaravaju sve iskazano stihovima.

Smrveni i Smlavi - ilustracija
Ilustracija Axela Schefflera iz slikovnice “Smrveni i Smlavi” Julije Donaldson
Objavljeno Komentiraj

PRIKAZ KNJIGE – Divovsko Skakutalo, Julia Donaldson

Divovsko Skakutalo

Piše: IVA ŠALAMON

Dvije najpoznatije kreatorice slikovnica na svijetu, Julia Donaldson i Helen Oxenbury, po prvi put se udružuju u ovoj nevjerojatnoj životinjskoj bajci koja će ponovno oduševiti male-velike ljubitelje prethodno objavljenih izdanja popularne Julije Donaldson.

Zec je užasnut kada čuje gromoglasni glas iz svoje jazbine, od nekoga tko tvrdi da je Divovsko Skakutalo. Mačka, Medvjed i Slon pokušavaju istražiti tko je to, ali nevidljivi stanar i njih uspijeva prestrašiti. Srećom, Mama žaba ispravlja stvari i otkriva da Divovsko Skakutalo zapravo nije toliko strašno koliko zvuči.

Iako je odraslim čitateljima kraj predvidljiv, mogao bi izazvati oduševljenje najmlađih čitatelja i slušatelja.

Kratkoća dijaloga u priči Divovsko Skakutalo još jednom potvrđuje da je tvrdnja “manje je više” čarobna formula koja je Juliji Donaldson osigurala zvjezdani status te brojne nagrade i priznanja za doprinos u razvoju suvremene dječje književnosti.

Dijalog naslovnog lika prepun je privlačnih rima i pjesmica koje će djeca iznova i iznova tražiti da im se čita. Ton teksta, radnja i ponavljanja savršeni su za najmlađe čitatelje.

Helen Oxenbury odlično je ilustrirala priču akvarel tehnikom. Životinje su izrazito izražajne, sve kretnje životinja prikazuju njihove osjećaje, odlučnost, strah, ošamućenost, šokiranost te neustrašivost.

Sve ovo i više nego dovoljno govori u prilog tome da bi se upravo ova slikovnica trebala naći na svim policama i u svim knjižnicama: obiteljskoj, gradskoj, vrtićkoj pa čak i – školskoj!

Divovsko Skakutalo
Ilustracija Helen Oxenbury iz slikovnice “Divovsko Skakutalo” (Julia Donaldson)
Objavljeno Komentiraj

Deset dobrih razloga za čitanje i knjige koje to potvrđuju

Ljeto je pred nama, a to znači više slobodnog vremena i prostora za odmor i opuštanje. Završetak školske godine posebno veseli djecu, ali istovremeno zadaje muke njihovim roditeljima koji se pitaju kako na najbolji način organizirati slobodno vrijeme svoje djece.

Između brojnih ljetnih aktivnosti, kreativnih radionica, igraonica i kampova koji se nude, predlažemo da vaše dijete ipak nađe vremena za čitanje jer su dobrobiti čitanja višestruke. Donosimo vam 10 dobrih razloga za čitanje i knjige koje to potvrđuju.

  • Čitanjem se razvija rječnik

Čitanje je jednako važno kao i tjelovježba. Ako samo 15 minuta u danu odvojimo za neku fizičku aktivnost, činimo dobru stvar za svoje zdravlje. Isto vrijedi i za čitanje. Kao što nastojimo djeci usaditi zdrave navike, isto trebamo činiti kada je riječ o čitanju jer ono kao ni pisanje, nije nešto s čime se rađamo. Čitanje je vještina koju trebamo usvojiti i zato je važno početi već od prvog dana djetetova života. U serijalu slikovnica Priče iz Žirove šume, Julie Donaldson, upoznajemo stanovnike Žirove šume koje očekuju brojna iznenađenja. Duhovite i lako pamtljive rime u kombinaciji s veselim ilustracijama i prozorčićima na otvaranje, idealno su štivo za najmlađe koje želimo uvesti u zabavan svijet slova i brojeva.

  • Čitanjem se razvija mašta

Sve manje djece čita knjige i sve je manje roditelja koji čitaju knjige djeci. Unatoč „crnoj“ statistici koja govori o padu čitanosti, nema opravdanog razloga zašto odrasli ne bi trebali čitati svojoj djeci. Zajedničko čitanje pozitivno utječe na razvoj djece. Upoznajući svijet kroz slikovnice i knjige, djeca razvijaju maštu koja pruža bezbroj mogućnosti i oblikuje ih u osobe koje će jednog dana mijenjati svijet koji nas okružuje. Slovenska spisateljica Ida Mlakar u priči Čarabaralo nudi svoju viziju takvog svijeta u kojem prostor i vrijeme možemo ispuniti čarolijom i pustiti mašti na volju te se tako osloboditi svojih sumnji i strahova.

  • Čitanjem se razvija koncentracija

Najnovija istraživanja pokazuju da u današnje vrijeme konzumiramo više informacija nego prije, oko 100.000 riječi dnevno. Naša je pažnja istovremeno usmjerena na više događaja i zato smo u potrazi za sadržajima koji ne zahtijevaju mnogo dodatnog angažmana i disciplinu kao što je čitanje. Sve više djece ima poteškoće s kontroliranjem pažnje i njenim usmjeravanjem na određeni zadatak. Slikovnice pomažu djeci da slike povežu sa značenjem teksta što pridonosi razvoju pažnje, zaključivanja i pamćenja. Erika Katačić Kožić napisala je priču Medvjedica Marta i šareni planinski čaj i pomoću metafora prikazala ponašanje djeteta s poremećajem pažnje. Priča ne teži tome da ispravlja nečije ponašanje, već donosi situacije u koje se djeca i njihovi roditelji mogu lako uživjeti i u konačnici pobuditi dječju pažnju.

  • Čitanje budi znatiželju

Znatiželja je snažan pokretač djetetovog spoznajnog razvoja. Čitanje pobuđuje dječju znatiželju i radoznalost te otvara nove horizonte na temelju čega djeca obogaćuju znanje o sebi i drugima, kao i svijetu koji ih okružuje. To najbolje ilustrira zbirka Kako je Oskar postao detektiv Andreja Rozmana Roze. Knjiga se sastoji od tri priče u kojima autor opisuje zgode dječaka Oskara koji je tek krenuo u školi i prvi se puta suočava s disleksijom. Zbog nelagode i manjka samopouzdanja dječak nastoji “pobjeći” iz neugodne situacije te odluči da će postati detektiv. Okreće se svijetu oko sebe, a njegovi pokušaji da riješi detektivske slučajeve koji su na granici opasnog i komičnog, u konačnici će prerasti u suočavanje s vlastitim problemima.

  • Čitanjem se razvija empatija

U izboru knjiga i slikovnica za stariju djecu, osim pedagoških i estetskih kriterija, valja voditi računa o tome kakve se poruke prenose djeci u književnom tekstu. Neke će knjige i priče ostati vječne, ali ima i mnogo novih u kojima nas autori žele osvijestiti po pitanju duboko ukorijenjenih društvenih stereotipa. Svi smo čuli za veliku afričku petorku, a jeste li ikad čuli za ružnu petorku? Popularna engleska književnica Julia Donaldson u svojoj komičnoj priči o pet neuglednih životinja prikazuje jednu drugu, većini nepoznatu sliku afričke divljine i uči nas toleranciji i uvažavanju različitosti. Što je lijepo, a što ružno i zašto je važno prihvatiti druge bez obzira na razlike pročitajte u fantastičnoj knjizi Ružna petorka koju krase veličanstvene ilustracije Axela Schefflera.

  • Čitanjem učimo nove stvari

Čitanje pomaže djeci da nauče nove riječi, razumiju njihovo značenje kako bi ih kasnije mogli verbalizirati i koristiti. Zato je važno razgovarati sa svojim djetetom, čitati, pričati priče i uživati u tome. Marijana Križanović, autorica je zbirke pjesama Čarobni kalendar koja je posvećena mjesecima u godini. Stihovi su izrazito poučni, jednostavni i lepršavi te pomažu djeci da lakše upamte ime i karakteristike pojedinog mjeseca. Čitanje pjesmica tako postaje poučno i zabavno iskustvo u kojem djeca uče nešto novo, a tome dodatno doprinose i prepoznatljive ilustracije nagrađivane umjetnice Vande Čižmek.

  • Čitanje vas može razveseliti i nasmijati

Smijeh je najbolji lijek za sve! Smijeh nas preobražava i oslobađa, a knjige koje na duhovit način govore o poznatim životnim pojavama to i potvrđuju. Čitanje nas može razveseliti i nasmijati jer nam nudi pomak u viđenju naše svakodnevnice. Upravo je takva Lijenozemska, knjiga poznatog litavskog pisca i ilustratora Kestutisa Kapsaravičiusa. Ona govori o neobičnoj zemlji u kojoj je zabranjeno raditi, gdje je sve puno slatkiša i u kojoj će se glavni junaci susresti s komičnim likovima i događajima. Prepoznatljiv diljem svijeta po svom originalnom i humorističnom stilu, Kasparavičius ne prestaje oduševljavati i nasmijavati nove generacije čitatelja.

  • Čitanje nas povezuje

Povezanost roditelja i djece jedna je od pretpostavki za poboljšanje djetetova uspjeha. Veoma je važno pružiti djeci poticaj, toplinu i podršku, koju će dijete u kasnijoj dobi prenositi na druge. Čitanje je jedna od aktivnosti koja povezuje roditelje i djecu. Počinje s prvim slikovnicama koje roditelji čitaju djeci za laku noć, a dodatni poticaj bit će onda kada dijete vidi roditelja za knjigom. Slovenska spisateljica za mlade Jana Bauer u knjizi Strašna vila i divlja zima donosi plejadu likova koji će se morati, iz priče u priču, zajedno nositi s brojnim emocijama i slabostima svojstvenim ljudima. Pri tome će se djeca moći lako poistovjetiti s likom glavne junakinje s neobičnim rogovljem na glavi koja je usprkos svojim nesavršenostima prihvaćena od stanovnika Grozne šume i sve ih povezuje.  

  • Čitanjem putujemo kroz prostor i vrijeme

Knjige nam otvaraju nove horizonte i omogućavaju da putujemo kroz prostor i vrijeme. Pri tome je važno napraviti odmak od stereotipa i pristupiti čitanju na zabavan i poticajan način kako bi pobudili dječju znatiželju. Litavski ilustrator i pisac za djecu Kestutis Kasparavičius, napisao je knjigu Bijeli slon koju vole čitati i djeca i odrasli, a govori o dalekim zemljama koje nije moguće vidjeti dalekozorom ili na devetom katu nebodera. Gotova svaka Kestutisova knjiga svojevrsno je putovanje u stvarne i izmišljene krajeve, a susret s neobičnim likovima pruža nam prostor za istraživanje i kritičko razmišljanje.

  • Čitanje nam odvlači misli od problema

Posljednjih godina mnogo se govori o terapeutskim i problemskim pričama. Čitanje takvih priča može doista pomoći djeci u savladavanju teškoća, prepoznavanju osjećaja, ali i pomoći roditeljima u davanju odgovora na pitanja koja djeca postavljaju tijekom svog odrastanja. Slikovnica velikog njemačkog pisca i ilustratora Wolfa Erlbucha Patka, smrt i tulipan ne krije da je smrt kao i njen lik, tema o kojoj valja razgovarati s djecom. Napisana jednostavnim i razumljivim jezikom, potaknut će djecu da iznesu vlastite dojmove o smrti. Erlbruchova jednodimenzionalnost u prikazu likova odlika je autorova stila, koja govori u prilog tome da o smrti i emocijama koje ona uzrokuje treba razgovarati otvoreno i bez okolišanja.

Objavljeno Komentiraj

PRIKAZ KNJIGE – Patka, Smrt i tulipan, Wolf Erlbruch

Piše: IVA ŠALAMON

“Patka, Smrt i tulipan” slikovnica je koja donosi priču o patki koja upoznaje lik Smrti i kako se ispostavlja, Smrt je prati cijelog života.

Isprva, Patka biva prestravljena pojavom Smrti u svojoj blizini no polako je i oprezno upoznaje. Cijelo ljeto provode zajedno na jezeru, igraju se, odlaze i sjede na drvetu, razmišljajući što će se dogoditi s pačjim jezerom nakon njezine smrti. Razgovaraju o životu i smrti i kroz taj razgovor uče jedna od druge.

Početna nelagoda kod Patke s vremenom nestaje, a odnos između njih dvije razvija se u neobično prijateljstvo i prihvaćanje činjenice da je smrt sastavni dio života. U samom naslovu slikovnice “Patka, Smrt i tulipan” sve je vrlo jasno i transparentno. Sadržaj je čak i pomalo humorističan, a tema je konkretna i bez okolišanja.

Wolf Erlbruch, ilustracije iz knjige “Patka, Smrt i tulipan”, Ibis grafika

Na jednostavan i osjećajan način pokušava se djeci objasniti što ili tko je smrt te koje emocije uzrokuje.

Wolf Erlbruch koristi iskren jezik koji ne prekriva neizvjesnost oko smrti, ali u kombinaciji s njegovim ilustracijama, njegov tekst poprima više značenja. Ilustracije vješto hvataju reakcije svojih likova pomoću malih pomaka u izrazu lica i govoru tijela. Patka je ilustrirana izdignutog vrata, a u njenoj boji i obliku možemo vidjeti osobine sebe, ljudske figure. Smrt je prikazana tradicionalni kosturom, ali dobiva nove atribute. Nosi toplu haljinu, rukavice, cipele i  nježan osmijeh koji je razvučen lubanjom.

Oskudne ilustracije podcrtavaju dramatičnu tematiku i ostavljaju prostor za razmišljanje.  Obojena područja u stiliziranim oblicima čine jezerce, veliku rijeku i zvjezdanu tamu iznad patka mrtvog tijela.

Možda nije najbolji izbor za priču za laku noć, ali je dobar poticajni  odgovor na teška pitanja koja djeca često postavljaju, a odrasli uglavnom šute i ne znaju što bi odgovorili.

Njemački ilustrator i pisac Wolf Erlbruch, pored brojnih nagrada, osvojio je 2017. godine najveću nagradu za dječju književnost u svijetu – Astrid Lindgren. Erlbruch, koji je nekoliko puta nominiran za nagradu, vrlo je cijenjen u dječjoj književnosti u Njemačkoj. Napisao je 10 knjiga i ilustrirao gotovo 50 knjiga drugih autora.

Objavljeno Komentiraj

PRIKAZ KNJIGE – Lijenozemska (Kęstutis Kasparavičius)

Piše: MORENA TOMIĆ

Ilustracija iz knjige “Lijenozemska”, Kestutis Kasparavičius; mačići Mijaukalo Lijenić, Predilica Sladokusić i Drijemalo Okruglić

U novoj priči Kęstutisa Kasparavičiusa, pratimo tri simpatična lijena mačka: Predilicu, Drijemala i Mjaukala. Provode dane razmatrajući kako bi mogli biti što lijeniji. Jednoga dana jedan od njih slučajno načuje za zemlju Lijenozemsku. Kako ih je veoma zaitrigirala, odmah odluče onamo i otputovati. Junaci su pravi sladokusci, a Lijenozemska je puna najfinijih poslastica kao što su: magla od vanilije, zid od pudinga, toranj s čokoladnom kapom, ograda od jogurta…

U Lijenozemskoj vrijede posebna prometna pravila:

Biciklima se obično svi voze pod vodom. Ali kad je jako vruće i naumiš se malo smočiti, bolje je da izroniš na površinu. Eto, voda je u Lijenozemskoj beskrajno suha. Toliko suha da su neke ribe, koje nisu mogle izdržati, izašle na obalu i počele prijateljevati s kravama. Zato ovdje često možeš sresti šarene Kravoribe. One nisu baš bile od koristi, pa je bilo odlučeno da je za njih najbolje da rade kao taksiji.”

Ondje se može i do mile volje uživati u slatkišima, ali i u ukusnim kobasicama. A sve se to zalije tekućinom iz Narančine rijeke.

U Lijenozemskoj svega ima u izobilju, ondje nije poželjno raditi, ali jest dobro se naspavati.

Ilustracija iz knjige “Lijenozemska”, Kestutis Kasparavičius; Stabloled

Na kraju priče doznajemo kako junaci ipak nisu uspjeli otputovati jer su prespavali odlazak. Zadovoljni su takvim ishodom jer su shvatili kako ništa nije dobro u prevelikim količinama jer tako brzo dosadi i izgubi se sva čarolija.

„Kako je ukusna najobičnija voda kad se, žedan nakon trčkaranja vani, vratiš kući, napuniš čašu i popiješ naiskap. I obrnuto – kako je neukusna kad se te vode neoprezno nagutaš dok se kupaš u jezeru.“

Poanta priče je kako ništa nije dobro u prevelikim količinama jer tako brzo dosadi i izgubi se čar, pa i smisao. Lijepo je maštati, posebno ako maštamo s Kęstutisom Kasparavičiusom.

A za slučaj da sami ne možemo zamisliti čudesnu Lijenozemsku, Kasparavičius se pobrinuo svojim veličanstvenim ilustracijama.