Kategorija: Vijesti

Objavljeno od — Komentiraj

Kofer za Sunce, likovni radovi i knjižni kutak u OŠ Vazmoslava Gržalje

BUZET – Na našu adresu prije nekoliko dana stigao je kofer za Sunce koji su izradili učenici Osnovne škole Vazmoslav Gržalja iz Buzeta. Djeca su izradila kofer nakon što su pročitali priču Girgora Viteza Priča o Suncu koju je Bodo najvjerojatnije izmislio.

Priča nam je bila jako lijepa i naše je Sunce na svom putu vidjelo, osim našeg predivnog mjesta Buzeta, mnoge lijepe gradove, znamenitosti, biljke i životinje iz cijelog svijeta.

Marljivo smo prikupljali sličice i naš kovčeg oblijepili najljepšim što je Sunce vidjelo na svom putovanju. Osim toga Sunce vam u koferu donosi crteže učenika i knjižicu znamenitosti, a to je najljepše i najbolje što je vidjelo u našem kraju.

Učiteljica Tea poticala je i usmjeravala učenike u radu i razgovoru o važnosti Sunca.

Zaključili su da bez onoga što nam Sunce daje ne bismo mogli živjeti, a to je toplina, sjaj, svjetlost, bljesak, narančasta, crvena, žuta boja i život.

Naš je kovčeg nastao nakon čitanja Priče o Suncu, a nakon toga nastala je i slika na zidu knjižnice “Bodo i Sunce” koju nam je naslikala učiteljica talijanskoga jezika Snježana Lovrinić. Tako smo završili s knjigom “O zecu koji se volio smijati”“, stoji u izvještaju školske knjižničarke Mirjane Krbavčić.

U školsku knjižnicu je pored Boda i Sunca, doputovao i čitateljski vlakić koji sada vuče 15 vagončića i u svakom su tri pročitane knjige.

U čitateljskom kutku učenici su započeli sa čitanjem knjige “Kako je Oskar postao detektiv” Andreja Rozmana Roze. Priča im je bila zanimljiva, napeta, uzbudljiva i poučna te ih je motivirala da prouče vrste dragog kamenja.

Na temelju priče o detektivu Oskaru učenici su napravili likovne radove i nastavljaju sa čitanjem lijepih i zanimljivih knjiga koje svakodnevno međusobno posuđuju i razmjenjuju.

Zahvaljujemo školskoj knjižničarki Mirjani Krbavčić na detaljnom izvještaju i fotografijama te svim suradnicima u projektu na trudu i angažiranosti u provedbi projekta. Učenicima će u sljedećim tjednima na adresu stići i malo iznenađenje – kao daljnji poticaj za čitanje i druženje uz knjigu.

 

 

 

 

Objavljeno od — Komentiraj

Pravila literarno-likovnog natječaja

Pozivamo razrede/škole da nam pošalju svoje literarno-likovne radove koji se odnose na knjige objavljene u sklopu projekta Naša mala knjižnica.

Ako se odlučite prijaviti za literarni natječaj odaberite jednu priču iz knjiga i na osnovu nje napišite novi završetak te priče. Predlažemo da mentori odaberu tri najbolja učenička rada i uz njih u prijavnici navedu: ime i prezime autora, razred, školu i mentora.

Također, odaberite tri najbolja likovna rada koji su vezani uz knjige koje ste pročitali. Radove nam pošaljite (skenirane ili fotografirane) s podacima za prijavu na e-mail: nmk@ibis-grafika.hr do 9. travnja 2019. godine.

Pobjednike literarno-likovnog natječaja objavit ćemo na našoj mrežnoj stranici 6. svibnja 2019. godine.

 

Objavljeno od — Komentiraj

KREATIVNA KNJIŽICA II – Rješenja zadataka

KREATIVNA KNJIŽICA 2

Kęstutis Kasparavičius: Lijenozemska

Oboji litavsku zastavu i odgovori na pitanja.

  1. Najviši vrh Litve Aukštojas visok je otprilike: a) 294m
  2. Litva ima oko: b) 99 km morske obale
  3. Najpopularniji sport u Litvi je: b) košarka
  4. Najpoznatije litavsko jelo je: a) hladna juha od cikle.

2. zadatak: Koliko si zapamtio/la?

  1. U priči pratimo tri mačka: Mjaukalo Lijenić, Drijemalo Okruglić i Predilica Sladokusić. DA
  2. U Lijenozemsku se je najbolje uputiti ljeti, najteže je preći preko mora. DA
  3. Veliki zid, koji nije imao niti jedna vrata, bio je građen od rižina pudinga. DA
  4. U toj zemlji nema radnih dana, često se slavi više praznika dnevno. DA
  5. Nevitka Stasa je balerina koja je napustila baletni ansambl, jer je morala paziti što jede. DA
  6. Kad se lijenčine prepuste popodnevnom odmoru, u Lijenozemskoj nastaje sve više i više poslastica, zato ih nikada ne manjka. Čak i Narančina rijeka nikad ne presuši. DA
  7. Taksi se u Lijenozemskoj najlakše pozove kalkulatorom. NE
  8. Glavni grad Lijenozemske je Krumpirograd. NE
  9. Promet u Lijenozemskoj je tako organiziran da nikamo ne dođeš. DA
  10. Bombonovac je stablo, slično afričkome baobabu, na kojem rastu bomboni. Kako bi urod bombona bio što obilniji, potrebno je stablo ohladiti. NE
  11. Upućeni kažu da jaja u Lijenozemskoj nesu konji. DA
  12. Dugonja Klobučarić je jednom bio osuđen na više mjeseci prisilnog spavanja. NE
  13. U Plači snova može se spavati samo poslije doručka. NE
  14. Bazen mladosti je jedino mjesto u Lijenozemskoj na kojem se možeš pošteno namučiti. DA
  15. Mjaukalo, Drijemalo i Predilica su o Lijenozemskoj samo sanjali. DA

 

  1. zadatak: Premetaljka

SASTANE VITKA – NEVITKA STASA

OGRADA TRT – TORTAGRAD

JEDAN IMENJAK AVA – AVENIJA MEDENJAKA

NOBL OSTAVAC – STABLONOVAC

 

Andrej Rozman Roza: Kako je Oskar postao detektiv

Zaokruži pravilan odgovor.

  1. U Sloveniji ima mnogo šuma. a) Čak 58% Slovenije pokrivaju šume.
  2. Triglav, najviši vrh Slovenije, visok je: a) 2864m.
  3. Simbol Ljubljane, glavnog grada Slovenije je: b) zmaj.
  4. U Postojnskoj jami, najvećoj slovenskoj špilji ima ukupno c) više od 20km hodnika.

 

  1. zadatak: Riješi nekoliko složenih primjera.

a) Kamen

b) Lopov nosi crvenu majicu. NETOČNO

Na glavi nosi kapu.                                         NETOČNO

Na glavi ima elastičnu čarapu.                   TOČNO

U ruci drži pištolj.                                            TOČNO

Na rukama ima zelene rukavice.               NETOČNO

 

  1. zadatak: Nakon pomnog čitanja dopuni slova koja nedostaju. Od slova u pravokutnicima sastavi riječ i napiši ju ispod.

Oskar je uzeo mlijeko iz HLADNJAKA.

Treći dan u tjednu je SRIJEDA.

Kupio je ŠTRUCU kruha.

U košarici je bilo KISELO VRHNJE.

Gospodina Ivana Oskar je nazvao NILSKI KONJ.

Stvari za školu nosi u NAPRTNJAČI.

Lopov je ukrao bicikl i SKIJE.

Šakal je ustvari bio gospodin VUK.

RJEŠENJE: DETEKTIV

 

Jana Bauer : Strašna vila i divlja zima

Oboji slovensku i britansku zastavu.

 

 

 

  1. zadatak: Koliko si dobro upamtio/la?
  2. Kada su životinje iz grozne šume došle po svoju strašnu vilu morale su se prvo susresti: a) s 350 podivljalih strašnih vila, puhaljkama sa smrekinim iglicama i sa sitnom prabakom.
  3. Kada su jež i vjeverica u zrakoplovu igrali igru tko će zadnji nabrojati do deset, pobijedila je vjeverica: a) ježu su, naime, popustili živci i namjerno je odmah nabrojao do deset.
  4. Jež traži novi dom i pronađe ga: c) puha i strašne vile.
  5. Kos se skrivao pred svojom suprugom kosicom: a) jer bi s njom morao i posjet nekoj staroj vrani koja nikad ne prestaje brbljati.
  6. Jež i puh igraju društvenu igru koja se zove: b) puh ne ljuti se
  7. Medvjedu na rođendan nikad nitko ne dođe: b) jer ga ne slavi. Njegova je mama zaboravila kada je došao na svijet.
  8. Pračudovište koje luta Groznom šumom ispušta zvukove UFU, UF i mrko gleda: a) u stvari je jadni dabar koji valja velike snježne grude i uz potok gradi zimski park
  9. Kada strašna vila poželi pite od borovnica i pozvoni zvončićem: b) u pitu od borovnica pretvori se ježeva postelja.
  10. Kada puh nestane, jež je uvjeren: a) da je uhvaćen u ukletom kamenu.
  11. Vjeverice s crvenim šeširom stanovnici Grozne šume boje se jer vjeruju: c) da bi im mogla proreći strašnu budućnost.
  12. Kada vjevericu s crvenim šeširom protjeraju iz Grozne šume, ona im najavi: a) da zima neće otići sve dok iz Grozne šume ne ode strašna vila.
  13. Kada se strašna vila i drugi putolovi iz Grozne šume upute u Džungliju, s njima pođe i jež: b) jer bi rado posjetio rodbinu koja se u Džungliju preselila već prije mnogo godina.

 

Grigor Vitez: O zecu koji se volio smijati

Zaokruži pravilan odgovor.

  1. Što su u 17. stoljeću Hrvati dali svijetu? b) Kravatu.
  2. Najmanji grad na svijetu nalazi se u Hrvatskoj. Zove se a) Hum.
  3. Koliko otoka ima Hrvatska? a) oko 1200.
  4. U Hrvatskoj nema muzeja posvećenog c) krumpirima.
  5. Hrvatski nacionalni svijet perunika (iris) po legendi je nastao iz b) munje i groma.
  6. U Zadru more svira na c) orgulje.

 

  1. zadatak: Premetaljka.

MRKIĆ VUKAJLOV – VUK MRKAJLOVIĆ

KANU H VOZE DUGO – ZEKAN DUGOUHOV

VLJEKO – VELJKO

BUPA – PUBA

USCEN – SUNCE

 

Gendrutis Morkunas: Priče iz legla buha

  1. zadatak: Rješenja iz tablice odnose se na priču Kako je Oskar postao detektiv, Andrej Rozman Roza.

Rješenja: LJUBLJANA, OSKAR, KOKOTIĆ, EGON, ZVER, DETEKTIV.

 

Objavljeno od — Komentiraj

Naša mala knjižnica u OŠ Gornje Vrapče

ZAGREB – Nakon održane radionice na temu priče “O zecu koji se volio smijati” Grigora Viteza učenici 2. a razreda Osnovne škole Gornje Vrapče napravili su crteže zeca Dugouhova, a potom izabrali najuspješniji crtež.

Prema crtežu učenika Mateja Kukolja, majka učenice Sare Gorički napravila je zeca od tekstila koji se zatim susreo s drugim zecom. Naime, učenici 2. a razreda, njihova učiteljica Andrea Škribulja Horvat i knjižničarka Ani Grbin Janović organizirali su susret sa zecom iz IV. osnovne škole Bjelovar koji im je stigao u razmjenu.

Nakon upoznavanja s njihovim knjižnim junakom, zec iz Osnovne škole Gornje Vrapče iz Zagreba krenuo je na putovanje u Bjelovar gdje ga očekuje druženje sa bjelovarskim osnovnoškolcima.

Zahvaljujemo školskoj knjižničrki Ani Grbin Janović na izvještaju i fotografijama s radionice.

Objavljeno od — Komentiraj

Plakat za kazališnu predstavu “Kako je Oskar postao detektiv”

OGULIN – Svakog ponedjeljka u maloj dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Ogulin održavaju se radionice za djecu koja sudjeluju u međunarodnom projektu Naša mala knjižnica.

Ovog puta učenici petog razreda Osnovne škole Ivane Brlić Mažuranić Ogulin izradili su plakat za kazališnu predstavu prema knjizi “Kako je Oskar postao detektiv” Andreja Rozmana Roze, koji je jedan od nagradnih zadataka iz kreativnih knjižica NMK.

Glavnog glumca Oskara prikazali su kao znatiželjnog i domišljatog dječaka kakav uistinu i jest u pričama uz njegovo povećalo i kamenje mudrosti.

Učenici su se lijepo zabavili uz Oskara o čemu svjedoči njihov veseli plakat koji nas je oduševio. Posebno nas raduje da djeca uživaju u izrađivanju različitih predmeta i čitanju knjiga, zbog čega se radujemo njihovim budućim radovima.

Fotografije nam je poslala knjižničarka Anita Brozović Šolaić na čemu joj zahvaljujemo.