Opis
“Unatoč sve intenzivnijoj povezanosti s pojedinim znanstvenim disciplinama – od psihologije i antropologije do kognitivne znanosti i neuroznanosti – filozofija uma sljednica je dva i pol tisućljeća duge tradicije spekulativnog razmišljanja o mentalnim stanjima, procesima i svojstvima, njihovom odnosu prema tijelu, ali i “vanjskoj” stvarnosti u cjelini. Iako je u fokusu tog razmišljanja oduvijek bio ljudski mentalni život, već je kod nekih predsokratovaca, a kasnije osobito kod Aristotela, a potom i stoika, prepoznatljiva tendencija da se ljudska duša promatra u relaciji prema drugim vrstama “duše”, a “nauk o duši” oslobodi ograničenja proizašlih iz stava o čovjeku kao mjerilu svih stvari. Ta je tendencija vidljiva i danas – kako u znanosti tako i u filozofiji. (…)
Ova knjiga ima za cilj preispitati uporišne točke upravo te, danas dominantne koncepcije uma i pokazati kako one pružaju manje čvrsto uporište nego što se često misli. (…)
Kome je ova knjiga namijenjena? Kao prvo, ona nije udžbenik, a nije ni uvodni tekst; ona je skup više ili manje samostojećih, no tematski jasno povezanih cjelina. Kao drugo, ona je više fokusirana na same argumente – uglavnom protiv nekih etabliranih koncepcija uma – nego na širi teorijski kontekst u kojem se ti argumenti javljaju. Ako se uzmu u obzir ta ograničenja, knjiga nudi uvid u neke od najstarijih, najtežih i najzanimljivijih problema filozofije uma – problema koji konvergiraju u jedan, glavni i središnji problem: problem odnosa uma prema tijelu. Stoga vjerujemo da će biti zanimljiva svim filozofski obrazovanim čitateljima (uključujući studente viših godina studija). Ipak, onima koji se do sada nisu imali prilike susresti s filozofijom uma, niti se upoznati sa specifičnostima njezina pristupa i vokabulara, neki bi dijelovi mogli biti teže prohodni. Oni pak koji jesu mogli bi u njoj naći nešto što će im privući pažnju ili potaknuti kritičku reakciju.
U pisanju pojedinih poglavlja – koja se, dakle, mogu čitati kao zasebne cjeline – oslanjali smo se na neke naše prethodne tekstove (uključujući naše doktorske disertacije), što smo na odgovarajućim mjestima posebno označili. Raspored poglavlja odražava sljedeću (grubu) strukturu: prva tri poglavlja bave se (prema našem mišljenju) temeljnim pitanjima suvremene filozofije uma i neka su vrsta pripreme terena za ono što slijedi – razmatranje nekih specifičnijih pitanja, a potom i argumenata za pojedine inačice dualizma odnosno fizikalističkog monizma. Bez obzira na to kojoj od dvije temeljne pozicije čitatelj bio skloniji, nadamo se da će nakon što pročita neko od poglavlja biti potaknut na preispitivanje preferiranog stajališta ili barem na njegovu jasniju formulaciju. Ako se to dogodi, smatrat ćemo da je naš trud imao nekog smisla.”
(Iz predgovora
Autori Davor Pećnjak i Tomislav Janović)
DAVOR PEĆNJAK radi na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Vanjski je suradnik na Odjelu za filozofiju Hrvatskih studija u Zagrebu. Glavni znanstveni interesi su mu sloboda volje i filozofija uma.
TOMISLAV JANOVIĆ rad na Odjelu za filozofiju i Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Glavni znanstveni interesi su mu filozofija uma, filozofija znanosti, primijenjena etika i komunikacija.
Recenzije
Još nema recenzija.