Objavljeno Komentiraj

Deset dobrih razloga za čitanje i knjige koje to potvrđuju

Ljeto je pred nama, a to znači više slobodnog vremena i prostora za odmor i opuštanje. Završetak školske godine posebno veseli djecu, ali istovremeno zadaje muke njihovim roditeljima koji se pitaju kako na najbolji način organizirati slobodno vrijeme svoje djece.

Između brojnih ljetnih aktivnosti, kreativnih radionica, igraonica i kampova koji se nude, predlažemo da vaše dijete ipak nađe vremena za čitanje jer su dobrobiti čitanja višestruke. Donosimo vam 10 dobrih razloga za čitanje i knjige koje to potvrđuju.

  • Čitanjem se razvija rječnik

Čitanje je jednako važno kao i tjelovježba. Ako samo 15 minuta u danu odvojimo za neku fizičku aktivnost, činimo dobru stvar za svoje zdravlje. Isto vrijedi i za čitanje. Kao što nastojimo djeci usaditi zdrave navike, isto trebamo činiti kada je riječ o čitanju jer ono kao ni pisanje, nije nešto s čime se rađamo. Čitanje je vještina koju trebamo usvojiti i zato je važno početi već od prvog dana djetetova života. U serijalu slikovnica Priče iz Žirove šume, Julie Donaldson, upoznajemo stanovnike Žirove šume koje očekuju brojna iznenađenja. Duhovite i lako pamtljive rime u kombinaciji s veselim ilustracijama i prozorčićima na otvaranje, idealno su štivo za najmlađe koje želimo uvesti u zabavan svijet slova i brojeva.

  • Čitanjem se razvija mašta

Sve manje djece čita knjige i sve je manje roditelja koji čitaju knjige djeci. Unatoč „crnoj“ statistici koja govori o padu čitanosti, nema opravdanog razloga zašto odrasli ne bi trebali čitati svojoj djeci. Zajedničko čitanje pozitivno utječe na razvoj djece. Upoznajući svijet kroz slikovnice i knjige, djeca razvijaju maštu koja pruža bezbroj mogućnosti i oblikuje ih u osobe koje će jednog dana mijenjati svijet koji nas okružuje. Slovenska spisateljica Ida Mlakar u priči Čarabaralo nudi svoju viziju takvog svijeta u kojem prostor i vrijeme možemo ispuniti čarolijom i pustiti mašti na volju te se tako osloboditi svojih sumnji i strahova.

  • Čitanjem se razvija koncentracija

Najnovija istraživanja pokazuju da u današnje vrijeme konzumiramo više informacija nego prije, oko 100.000 riječi dnevno. Naša je pažnja istovremeno usmjerena na više događaja i zato smo u potrazi za sadržajima koji ne zahtijevaju mnogo dodatnog angažmana i disciplinu kao što je čitanje. Sve više djece ima poteškoće s kontroliranjem pažnje i njenim usmjeravanjem na određeni zadatak. Slikovnice pomažu djeci da slike povežu sa značenjem teksta što pridonosi razvoju pažnje, zaključivanja i pamćenja. Erika Katačić Kožić napisala je priču Medvjedica Marta i šareni planinski čaj i pomoću metafora prikazala ponašanje djeteta s poremećajem pažnje. Priča ne teži tome da ispravlja nečije ponašanje, već donosi situacije u koje se djeca i njihovi roditelji mogu lako uživjeti i u konačnici pobuditi dječju pažnju.

  • Čitanje budi znatiželju

Znatiželja je snažan pokretač djetetovog spoznajnog razvoja. Čitanje pobuđuje dječju znatiželju i radoznalost te otvara nove horizonte na temelju čega djeca obogaćuju znanje o sebi i drugima, kao i svijetu koji ih okružuje. To najbolje ilustrira zbirka Kako je Oskar postao detektiv Andreja Rozmana Roze. Knjiga se sastoji od tri priče u kojima autor opisuje zgode dječaka Oskara koji je tek krenuo u školi i prvi se puta suočava s disleksijom. Zbog nelagode i manjka samopouzdanja dječak nastoji “pobjeći” iz neugodne situacije te odluči da će postati detektiv. Okreće se svijetu oko sebe, a njegovi pokušaji da riješi detektivske slučajeve koji su na granici opasnog i komičnog, u konačnici će prerasti u suočavanje s vlastitim problemima.

  • Čitanjem se razvija empatija

U izboru knjiga i slikovnica za stariju djecu, osim pedagoških i estetskih kriterija, valja voditi računa o tome kakve se poruke prenose djeci u književnom tekstu. Neke će knjige i priče ostati vječne, ali ima i mnogo novih u kojima nas autori žele osvijestiti po pitanju duboko ukorijenjenih društvenih stereotipa. Svi smo čuli za veliku afričku petorku, a jeste li ikad čuli za ružnu petorku? Popularna engleska književnica Julia Donaldson u svojoj komičnoj priči o pet neuglednih životinja prikazuje jednu drugu, većini nepoznatu sliku afričke divljine i uči nas toleranciji i uvažavanju različitosti. Što je lijepo, a što ružno i zašto je važno prihvatiti druge bez obzira na razlike pročitajte u fantastičnoj knjizi Ružna petorka koju krase veličanstvene ilustracije Axela Schefflera.

  • Čitanjem učimo nove stvari

Čitanje pomaže djeci da nauče nove riječi, razumiju njihovo značenje kako bi ih kasnije mogli verbalizirati i koristiti. Zato je važno razgovarati sa svojim djetetom, čitati, pričati priče i uživati u tome. Marijana Križanović, autorica je zbirke pjesama Čarobni kalendar koja je posvećena mjesecima u godini. Stihovi su izrazito poučni, jednostavni i lepršavi te pomažu djeci da lakše upamte ime i karakteristike pojedinog mjeseca. Čitanje pjesmica tako postaje poučno i zabavno iskustvo u kojem djeca uče nešto novo, a tome dodatno doprinose i prepoznatljive ilustracije nagrađivane umjetnice Vande Čižmek.

  • Čitanje vas može razveseliti i nasmijati

Smijeh je najbolji lijek za sve! Smijeh nas preobražava i oslobađa, a knjige koje na duhovit način govore o poznatim životnim pojavama to i potvrđuju. Čitanje nas može razveseliti i nasmijati jer nam nudi pomak u viđenju naše svakodnevnice. Upravo je takva Lijenozemska, knjiga poznatog litavskog pisca i ilustratora Kestutisa Kapsaravičiusa. Ona govori o neobičnoj zemlji u kojoj je zabranjeno raditi, gdje je sve puno slatkiša i u kojoj će se glavni junaci susresti s komičnim likovima i događajima. Prepoznatljiv diljem svijeta po svom originalnom i humorističnom stilu, Kasparavičius ne prestaje oduševljavati i nasmijavati nove generacije čitatelja.

  • Čitanje nas povezuje

Povezanost roditelja i djece jedna je od pretpostavki za poboljšanje djetetova uspjeha. Veoma je važno pružiti djeci poticaj, toplinu i podršku, koju će dijete u kasnijoj dobi prenositi na druge. Čitanje je jedna od aktivnosti koja povezuje roditelje i djecu. Počinje s prvim slikovnicama koje roditelji čitaju djeci za laku noć, a dodatni poticaj bit će onda kada dijete vidi roditelja za knjigom. Slovenska spisateljica za mlade Jana Bauer u knjizi Strašna vila i divlja zima donosi plejadu likova koji će se morati, iz priče u priču, zajedno nositi s brojnim emocijama i slabostima svojstvenim ljudima. Pri tome će se djeca moći lako poistovjetiti s likom glavne junakinje s neobičnim rogovljem na glavi koja je usprkos svojim nesavršenostima prihvaćena od stanovnika Grozne šume i sve ih povezuje.  

  • Čitanjem putujemo kroz prostor i vrijeme

Knjige nam otvaraju nove horizonte i omogućavaju da putujemo kroz prostor i vrijeme. Pri tome je važno napraviti odmak od stereotipa i pristupiti čitanju na zabavan i poticajan način kako bi pobudili dječju znatiželju. Litavski ilustrator i pisac za djecu Kestutis Kasparavičius, napisao je knjigu Bijeli slon koju vole čitati i djeca i odrasli, a govori o dalekim zemljama koje nije moguće vidjeti dalekozorom ili na devetom katu nebodera. Gotova svaka Kestutisova knjiga svojevrsno je putovanje u stvarne i izmišljene krajeve, a susret s neobičnim likovima pruža nam prostor za istraživanje i kritičko razmišljanje.

  • Čitanje nam odvlači misli od problema

Posljednjih godina mnogo se govori o terapeutskim i problemskim pričama. Čitanje takvih priča može doista pomoći djeci u savladavanju teškoća, prepoznavanju osjećaja, ali i pomoći roditeljima u davanju odgovora na pitanja koja djeca postavljaju tijekom svog odrastanja. Slikovnica velikog njemačkog pisca i ilustratora Wolfa Erlbucha Patka, smrt i tulipan ne krije da je smrt kao i njen lik, tema o kojoj valja razgovarati s djecom. Napisana jednostavnim i razumljivim jezikom, potaknut će djecu da iznesu vlastite dojmove o smrti. Erlbruchova jednodimenzionalnost u prikazu likova odlika je autorova stila, koja govori u prilog tome da o smrti i emocijama koje ona uzrokuje treba razgovarati otvoreno i bez okolišanja.

Objavljeno Komentiraj

Jana Bauer i Ana Košir u OŠ Vazmoslav Gržalja

BUZET – U srijedu 29. svibnja u sklopu projekta Naša mala knjižnica, autorica knjige “Strašna vila i divlja zima“, Jana Bauer i ilustratorica knjige “Kako je Oskar postao detektiv“, Ana Košir posjetile su Osnovnu školu Vazmoslav Gržalja u Buzetu u pratnji Ibis grafike.

U druženju su sudjelovali učenici iz produženog boravka koji sudjeluju u projektu zajedno s knjižničarkom Mirjanom Krbavčić i učiteljicom Teom Marmilić.

Gošće su održale zanimljivo predstavljanje o sebi u obliku kratkog kviza kako bi saznali zanimljivije detalje iz njihovih života. Saznali smo da je Jana jednom zamijenila noć za dan. Od umora je zaspala poslijepodne, probudila se, otišla na posao koji je počinjao u 6 sati. Oko 10 sati odmaknula je zavjese i shvatila da je vani noć, na nebu su zvijezde. Nakon početne zbunjenosti shvatila je da se probudila u večernjim satima i u krivo vrijeme otišla na posao!

Ana nam je otkrila da kao mala nije mislila biti ilustratorica već medicinska sestra ili detektivka, a na kraju je postala ilustratorica koja je ilustrirala knjigu o malom detektivu, Oskaru!

Nakon što smo saznali mnogo toga zanimljivog o njima, Ana i učenici su se bacili na posao. Učenici su postali mali ilustratori i crtali razne motive iz Grozne vile i Oskara.

Objavljeno Komentiraj

Naša mala knjižnica u gostima

Naša mala knjižnica u gostima

Slovenska spisateljica i dramaturginja, Jana Bauer, hrvatskoj javnosti poznata po uspješnom serijalu priča o Strašnoj vili, gostovanjem u Osnovnoj školi Buzet u srijedu, 29. svibnja, otvorit će program književne manifestacije Naša mala knjižnica u gostima.

Omiljena slovenska spisateljica za djecu i mlade, autorica knjige “Strašna vila i divlja zima“, dolazi u posjet Hrvatskoj u društvu sunarodnjakinje Ane Košir, ilustratorice popularne dječje knjige “Kako je Oskar postao detektivAndreja Rozmana Roze. Obje knjige prevedene su na hrvatski jezik u sklopu međunarodnog projekta Naša mala knjižnica.

U četvrtak, 30. svibnja, Jana Bauer i Ana Košir prvi će put posjetiti Sisak i tamošnju Osnovnu školu Viktorovac gdje će biti održana čitaonica i radionica za učenike koji su sudjelovali u projektu poticanja čitanja.

Trećeg dana manifestacije, 31. svibnja u goste nam stiže poznata slovenska spisateljica za najmlađe Ida Mlakar, autorica knjige “Čarabaralo“. Ona će zajedno s ilustratoricom Zarjom Menart posjetiti Osnovnu školu Mursko Središće i proslaviti s učenicima Dan škole.

Program završava u subotu, 1. lipnja kada će Ida Mlakar i Zarja Menart obići najmlađe korisnike Prihvatilišta za tražitelje azila u Kutini, gdje će biti organizirana kreativna radionica i prikazivanje kratkometražnog animiranog filma “Čarabaralo” za djecu, korisnike centra.

Kulturna manifestacija Naša mala knjižnica u gostima traje od 29. svibnja do 1. lipnja 2019. i posvećena je promociji autora i ilustratora čija su ostvarenja uvrštena u međunarodni projekt Naša mala knjižnica, u cilju poticanja kritičkog čitanja među djecom osnovnoškolskog uzrasta.

Organiziranjem književnih susreta i kreativnih radionica želimo potaknuti interes djece prema čitanju i najaviti nastavak aktivnosti i u školskoj godini 2019./20.

Naša mala knjižnica: upoznajmo autore i ilustratore realizira se unutar programa EU Kreativna Europa – potprogram Kultura: manji partnerski projekti.

RASPORED GOSTOVANJA

Srijeda, 29. svibnja 2019.

Osnovna škola “Vazmoslav Gržalja” Buzet
Naša mala knjižnica u gostima – Jana Bauer (Strašna vila i divlja zima) i Ana Košir (Kako je Oskar postao detektiv)
Početak: 12:00 sati

Četvrtak, 30. svibnja 2019.

Osnovna škola Viktorovac Sisak
Naša mala knjižnica u gostima – Jana Bauer (Strašna vila i divlja zima) i Ana Košir (Kako je Oskar postao detektiv)
Početak: 11:30 sati

Petak, 31. svibnja 2019.

Osnovna škola Mursko Središće
Naša mala knjižnica u gostima – Ida Mlakar (Čarabaralo) i Zarja Menart (Čarabaralo)
Početak: 12:00 sati

Subota, 01. lipnja 2019.

Prihvatilište za tražitelje azila u Kutini
Naša mala knjižnica u gostima – Ida Mlakar (Čarabaralo) i Zarja Menart (Čarabaralo)
Početak: 10:30 sati

Objavljeno Komentiraj

NMK: Naša mala knjižnica u Trvižu

Učenici nižih razreda PŠ Trviž zajedno sa svojim učiteljicama sudjeluju u aktivnostima projekta „Naša mala knjižnica“.

Prvašima je učiteljica Mirjana pročitala „Priču o Suncu, koju je Bodo po svoj prilici izmislio“ iz zbirke priča „O zecu koji se volio smijati“ autora Grigora Viteza. Učenici su potom razgovarali o Suncu i njegovoj važnosti za život na planeti Zemlji.

S obzirom da je Sunce stalno na putu pripremili su mu kofer sa potrebnim stvarima za putovanje. Između ostalog, u mnoštvu zanimljivih potrepština, našla se lepeza, kojom se Sunce može rashladiti kada je prevruće, termometar kojim će Sunce mjeriti temperaturu svojih zraka, kompas, sat i karta svijeta kao pomoć u snalaženju u prostoru i vremenu, te blokić u koji će zapisati adrese brojnih novih prijatelja koje će steći tijekom putovanja.

Kofer našeg svjetskog putnika učenici su ukrasili crtežima mjesta koja je posjetio. Na koferu možemo vidjeti Sunce kako se smiješi bacajući pogled na Kosi toranj u Pisi, Eiffelov toranj u Parizu, Kip slobode u New Yorku, piramide u Egiptu… Možemo ga vidjeti kako uživa u cvjetnom proljeću, zimskim i ljetnim radostima, dječjem igralištu i nogometnom stadionu…

Uz toliku brižnost kojom su učenici osmislili i izradili ovaj kovčeg sigurno će Suncu biti još toplije oko srca.

Drugaše je učiteljica Nerina upoznala sa pričom „Kamen mudrosti“ iz knjige „Kako je Oskar postao detektiv“ slovenskog autora Andreja Rozmana Roze. Učenici su inspirirani pričom o dječaku Oskaru i njegovoj potrazi za Kamenom mudrosti oslikali kamenčiće različitim motivima. Kamenčići sa sličicama poslužili su kao osnova za stvaranje novih raznolikih i zanimljivih priča. „Oživljeni sladoled“, „Živi snjegović i djeca“ te „Svjetlucavi dijamant i djevojčica Nina“ samo su neke od njih, a možete ih pročitati u nastavku.

Treći razredi upoznali su se sa Strašnom vilom i šumskim junacima Jane Bauer iz knjige Strašna vila i divlja zima. Učenice šestog razreda, Glorija i Antonia, pročitale su na glas dvije početne priče „Zrakoplov“ i „Bijeg“. Ležeći na strunjačama, trećaši su pozorno slušali. Nakon čitanja porazgovarali su o pročitanom te dobili zadatak da ilustriraju dio priče koji im se najviše svidio.

Četvrtaši sudjeluju u „Razmjeni knjižnog junaka“. U goste je stigao Zekan iz Murskog Središća. Sudjelovao je u svakodnevnim malim radostima naših učenika koje su zabilježene u njegovu knjižicu. Rekli bi da se dobro zabavio i stekao mnogo novih prijatelja.

Objavljeno Komentiraj

NMK: OŠ Pavla Belasa – izvještaj

BRDOVEC – Učenici OŠ Pavla Belasa iz Brdovca sudjeluju u projektu Naša mala knjižnica pod vodstvom mentorice, knjižničarke Višnje Martinjak. U projektu ukupno sudjeluje 85 učenika, 4 učiteljice, te 13 učenika iz grupe Mladi knjižničari.

Upravo su mladi knjižničari predstavili knjigu “Priče iz legla buha” Gendrutisa Morkunasa kolegama iz 2. a i 2. b razreda tako što su im čitali priču Kako su cvjećarnice postale mačkovnice, dok su priču Jež dobiva novi dom iz knjige “Strašna vila i divlja zima” Jane Bauer čitali 2. c razredu. Najbolje prihvaćena priča bila je iz slikovnice “Lijenozemske” – Prometna pravila koju su mladi knjižničari čitali 1.b razredu.

Nakon čitanja, učenici su jedan po jedan dolazili u “Zlatnu stolicu s balonima” i na računalu rješavali zadatke vezane uz priče koji su bili napravljeni u Web 2.0 alatima: Wordwall (Čudnovati kotač, Otvaranje okvira, Slučajni odabir kartice); Jigsawplanet (puzzle), te Postermywall (u njemu su napravili Litvanski menu te plakat za predstavu “Kako je Oskar postao detektiv”), a poveznice su:

Lijenozemska slagalice

Lijenozemska – prometna pravila

Jež dobiva novi dom

 

Čestitamo na kreativnosti i zahvaljujemo knjižničarki Višnji Martinjak na javljanju i fotografijama!